Održavanje BHLD2 sistema je u izvjesnoj mjeri potrebno čak i ako ste sami na vašem računaru. Ukoliko ga dijelite s drugim licima u kući ili na radnom mjestu, razmislite o definisanju posebnih korisnika.

Linux ima veliki broj kriptičnih komandi koje daju stanje pojedinih komponenti našeg računara. Rezultati ovih komandi su skupljeni u jedinstveni program KinfoCenter.
Programom kwikdisk možete da vidite koje disk particije su instalirane.

Sigurnosne kopije (backup) se mogu praviti iz komandne linije ili iz grafičkog okruženja.

Za razliku od Windows-a, pod Linuxom korisnik root može čitati sve datoteke, pa se kopiranje kompletne instalacije s korisničkim programima može uraditi sljedećim komandama.
sudo su
cd /
Naredna dva reda se kucaju u istom redu, nisu mogla stati na papir
tar cvpzf backup.tgz --exclude=/proc --exclude=/lost+found --exclude=/backup.tgz --exclude=/mnt --exclude=/sys /

Prethodna komanda je iskopirala sadržaj cijelog diska u jednu kompresovanu datoteku u direktorijim /, koju možete kasnije snimiti na upisivi DVD ili prebaciti na mrežni disk odnosno magnetnu traku. U prethodnoj komandi ste naveli koje direktorije ne uključujete u sigurnosnu kopiju.



Ako ste u situaciji da morate vratiti podatke koje ste snimili uz pomoć tar komande, prije svega imajte na umu da ova obnova prepisuje sve datoteke, što znači da će neke izmjene nastale nakon zadnjeg kopiranja biti prebrisane. Ako uprkos tome želite vratiti stanje na ono prije zadnje kopije, prebacite datoteku backup.tgz u osnovni direktorij i otkucajte
tar xvpfz backup.tgz -C /
Sada trebate krerati direktorije koje ste izostavili
mkdir proc
mkdir lost+found
mkdir mnt
mkdir sys
itd...

Nadamo se da ovu fazu nećete nikada morati da radite.Ako je oštećen program za podizanje boot sektora grub, pa i nakon ove obnove podataka ne možete podići instalirani sistem, tada probajte sljedeće:
Podignite BHLD instalacijski CD.
U konzolnom prozoru pokrenite grub
Grub ima numeraciju particija za 1 manju od numeracije koja se koristi u imenu pardicije u /dev/ direktoriju. Ako je vaša disk particija sa Linuxom /dev/sda7, unutar grub-a otkucajte root (hd0,6)
Unesite setup (hd0), ako vam je prvi disk onaj s koga se pokreće sistem
Izađite iz grub-a sa quit
Ponovo pokrenite računar.


Ukoliko posjedujete jedinicu magnetne trake program kdat omogućava snimanje sigurnosnih kopija na nju. Program podržava više arhiva na istoj fizičkoj traci, dok se na hard disku čuva indeks arhiva i datoteka. Moguće je obnoviti pojedinačne datoteke iz arhive. Za češće korištene kopije mogu se definisati profili (npr kopiranje svih datoteka izvornog koda nekog projekta)


Za kopiranje direktorija diska, praktičan je i program Keep. U ovom programu dugmetom Dodaj direktorij za backup pokreće se čarobnjak kojim definišete iz kojeg direktorija kopirate u koji direktorij (odredišni se može nalaziti i na drugom računaru) i koliko često. Pri navođenju odredišnog direktorija nemojte navoditi već postojeći direktorij, osim ako njemu se već nalazi direktorij rdiff-backup-data. Dugme Backupuj sada će iskopirati podatke, ali se njihovo kopiranje može obaviti i automatski navođenjem termina.


Česte tvrdnje da je Linux siguran od virusa ne znače da vam antivirus nije potreban, pogotovo ako imate više operativnih sistema ili koristite Wine. Program Klamav je grafičko okruženje za antivirusni program Clamav.
Na kartici Scan možete odabrati područje koje želite pretražiti, a na kartici Update osvježiti spisak virusa koje ovaj antivirus prepoznaje.

Za razliku od Windows-a gdje se instalacija obavlja pokretanjem instalacijskih EXE programa ili u novije vrijeme uz pomoć servisa MSI, Linux distribucije dijele softver u pakete, što smanjuje ukupnu veličinu instalacije, jer se potrebne zajedničke datoteke trebaju prenositi samo jednom. BHLD paketi imaju oznaku DEB. Pored alata iz komandne linije dpkg i apt-get, za BHLD su raspoloživi programi Kpackage i Aptitude.

Ovo je program koji će vam olakšati instalaciju novog softvera za BHLD, kada je sam BHLD instaliran na hard disk. KPackage ima dva okna. Na lijevoj strani prikazuje stablo instaliranih i dostupnih paketa, desna strana prikazuje informacije o paketima.

KPackage poznaje povlačenje i ispuštanje. To znači da možete povući i ispustiti pakete na KPackage da ih otvorite. Ispuštanje datoteke na dijaloški prozor za traženje datoteke će pronaći željenu datoteku.

Kada je normalno pokrenut KPackage (koji nije pozvan putem povlačenja i ispuštanja i nije imao nikakve parametre) prikazuje dva okna, pri čemu je stablo paketa na lijevoj strani. Ovo stablo pokazuje instalirane pakete i, opcionalno, nove i ažurirane pakete. Kartice na oknu odabiraju hoće li se prikazati instalirani paketi, ažurirani paketi, novi paketi ili svi paketi. Stablo paketa pokazuje ime paketa, veličinu paketa, verziju i (u slučaju kada bi raspoloživi paketi mogli ažurirati već instalirane pakete) verziju već instaliranog paketa.
Odabir paketa iz stabla prikazuje informacije o njemu u desnom oknu i omogućuje:
Prikaz informacija o statusu paketa
Pogled na listu datoteka koje su uključene u instalirani paket, odabirom datoteke s popisa će otvoriti tu datoteku.
Provjeru datoteka u paketu. Datoteke koje postoje su označena sa kvačicom, datoteke koje ne postoje s krstićem.
Deinstaliranje instaliranog paketa
IInstaliranje dostupnih paketa
Jedan paket je odabran tako da kliknete na naziv. Klik na tačku u stupcu "Označi" stupac označava paket s kvačicom, ponovni klik uklanja oznaku, dok se SHIFT - lijevo klik može se koristiti za odabir grupe paketa.

Desno okno ima kartice za prikaz dvije različite vrste informacija o odabranim paketima

Na kartici Popis datoteka prikazane su datoteke u paketu i za instalirane pakete stanje datoteka.

Da biste instalirali paket možete
Pronaći paket koje želite instalirati u Konqueror-u, prevući ga na pokrenutu kopiju KPackage
Kliknuti na datoteku s paketom unutar Konqueror-a i započeti novu kopiju KPackage
Koristiti Kpackage meni opciju Datoteka→Otvori
Odabrati raspoloživi paket u stablu paketa
Ako se novi paket ne vidi, a Internet konekcija je u toku, pokrenite opciju u meniju programa Kpackage Posebno→AptDebian→Osvježi. Nakon nekoliko minuta, dobit ćete spisak svih raspoloživih programa za BHLD.
Za označene pakete, pomoću dugmeta ispod lijevog okna Instaliraj Označene pokreće dijaloški prozor za instalacijske opcije. Kada je odabrano dugme Instaliraj u ovom dijaloškom prozoru preuzimaju se udaljeni paketi i zatim instaliranju svi odabrani paketi. Kpackage podržava i pakete u formatu RPM.

Odabrani paketi mogu biti deinstalirani pomoću dugmeta Deinstaliraj u desnom oknu, kada se pojavljuje prozor s opcijama za deinstalaciju.
Označeni paketi mogu se deinstalirati koristeći dugme Deinstaliraj Označeno u lijevom oknu.

Ukoliko ne radi grafičko okruženje iz bilo kojeg razloga, ili ako vam se Kpackage čini presporim, instalacija paketa se može vršiti i programom aptitude. Ovaj program detaljno prikazuje međusobne zavisnosti paketa, omogućava izbor paketa za instalaciju, deinstalaciju i pregled iz tekstualnog menija. Aptitude ne zahtijeva da imate root prava, i nudi vam da postanete root kada je to potrebno. Kada je pokrenut, aptitude predlaže listu paketa kroz koje se može kretati strelicama i tasterom Enter za otvaranje i sažimanje čvorova. Pritisak na Ctrl-T daje pristup menijima koji sadrže sve opcije i skraćenice programa. Najvažnije su:
u za osvježavanje liste paketa (zahtijeva root)
shift-u za označavaje svih nadogradivih paketa da se nadograde
+ za označavanje izabranog paketa za instalaciju
- za označavanje izabranog paketa za uklanjanje
/ za traženje (koristite n i shift-n za kruženje kroz rezultate)
g za pregled promjena
g ponovo za izvršenje promjena (zahtijeva root)
q za izlaz

Linux ima veliki izbor alata za praćenje stanja u sistemu. Praćenje stanja je važno za prepoznavanje uskih grla zbog kojih su performanse u pojedinim situacijama nezadovoljavajuće. Na primjer, ako primijetite da vaš računar previše koristi swap memoriju to je indikacija za kupovinu nove RAM memorije, ili deinstaliranje nekih nepotrebnih pozadinskih programa.

Glavni prozor programa KSysguard se sastoji od menija, alatne i statusne trake, preglednika senzora i radnog prostora. U radnom prostoru se već nalaze četiri aktivna praćenja. Ako želite da na posebnom dijagramu pratite neki od parametara performansi, na primjer broj pokrenutih procesa, iz menija Datoteka→Novi radni list kreirajte radni list na kome ćete prikazivati dati parametar, koji izaberete u pregledniku senzora, i zatim taj senzor prevučete na novoformirani radni list. Izborom kartice Tabela procesa možete vidjeti i aktivne procese i deaktivirati neki od njih.

Iz komandne linije možete pokrenuti komande ps aux ili pstree da vidite spisak aktivnih procesa, a ako to želite pratiti dinamički, pokrenite komandu top.


Wireshark je Open Source alat za nadzor mrežnog saobraćaja. Wireshark snima i prikazuje sadržaj paketa, te vrši filtriranje po zadanom kriteriju. Kriteriji uključuju imena računara, IP adrese, imena mreža i protokole. Kriteriji mogu biti kombinovani koristeći Boolove operatore. Wireshark radi na većini Unix, Linux, i Windows platformi. Na ovim sistemima Wireshark se oslanja na libpcap biblioteku za snimanje paketa. Na većini operativnih sistema korisnik mora imati root privilegije da bi koristio Wireshark jer Wireshark postavlja karticu u promiskuitetni način rada, što znači da kartica prima sve pakete koji putuju po njoj dostupnom mrežnom segmentu nezavisno od toga da li su namjenjeni njoj ili nekoj drugoj MAC adresi.
Da bi mogli pratiti mrežni saobraćaj potrebno je utvrditi koji mrežni adapteri postoje na računaru te na osnovu toga izabrati na kom od njih želimo vršiti nadzor. Ovo postižemo tako što pokrenemo program Wireshark i izaberete Capture→Options meni.
Nakon ovoga se otvara prozor gdje je moguće izabrati mrežni adapter (iz padajućeg menija) koji će se koristiti da bi se snimao mrežni saobraćaj.
Da bi se pokrenulo snimanje mrežnog snimanja potrebno je kliknuti na dugme Start nakon čega se otvara prozor kao što je prozor prikazan ispod gdje je moguće vidjeti snimljene pakete.

Klikom na dugme Stop prekida se snimanje mrežnog saobraćaja. Wireshark daje jednostavan prikaz snimljenih paketa u tri podprozora tako što je u prvom prozoru dat redni broj kada je paket snimljen, vrijeme (najveća jedinica je sekunda prije tačke, ostatak su mili, mikro i nano sekunde), izvorišna IP adresa (source), odredišna IP adresa (destination), protokol koji je korišten i info koji sadrži detalje o komunikaciji.
Drugi podprozor prikazuje detalje (klikanjem na + se otvaraju dodatne informacije) kao što su detalji data link sloja izvorišne / odredišne MAC adrese, veličinu paketa. U ovom podprozoru se mogu pronaći detalji o IP protokolu sa izvorišnom / odredišnom IP adresom i izvorišni / odredišni port. U trećem podprozoru je prikazan sadržaj paketa u heksadecimalnom i ASCII formatu

Štampanje dokumenata na štampaču često zahtijeva praćenje stanja u kome se oni nalaze. Kada pokrenete kjobviewer, nakon što ste podesili bar jedan štampač, moći ćete vidjeti spisak dokumenata koji čekaju na štampu. Desnim klikom na dokument možete odabrati opciju Zadrži za privremeni prekid štampe ili Ukloni za potpuni prekid štampanja dokumenta.

Nakon što ste instalirali BHLD na hard disk, sistem ima jednog korisnika koji se može interaktivno prijaviti i koga ste definisali u instalacijskom programu. Pored njega, postoji korisnik root i taj prvi kreirani korisnik može postati root. Ako vaš računar koriste i drugi korisnici, npr. članovi vaše porodice ili učenici u školi, možete razmisliti o dodavanju i brisanju korisnika. To se iz komandne linije vrši komandom
adduser ime_korisnika
a u KDE okruženju postoji program kuser. Kada ga startate na raspolaganju su dvije kartice s korisnicima i grupama. Meni opcijom Korisnik→Dodaj ili dugmetom na alatnoj traci možete dodati novog korisnika. Iz menija Korisnik možete i brisati ili promijeniti korisnika. U meniju Grupa možete dodavati nove grupe, brisati ih ili mijenjati.

BHLD se može konfigurisati da se podiže s tri različita inicijalizacijska programa. Podrazumijevani upstart init je kompatibilan sa System V pokretanjem, koji poznaje šest izvršnih nivoa. Najčešće se BHLD pokreće u izvršnom nivou 2 u kome se aktivira višekorisnički rad u grafičkom okruženju. Tada se pokreće veći broj procesa, koji se nalaze u /etc/rcS.d i /etc/rc5.d direktorijima. Programom KsysV možete da izbacite neki od procesa pri startu. Pri prvom pokretanju odaberite da je operativni sistem Linux, a vrsta inicijalizacije Debian. Pojedine procese možete prevlačenjem miša prebaciti iz pokrenutog izvršnog nivoa u zaustavljeni.
Drugi način pokretanja je initng. On je nešto brži, i pokreće manje servisa, ali je njim teže upravljati (za uključivanje i isključivanje se koristi komanda ng-update). Ako želite da isprobate ovaj način pokretanja BHLD ubacite instalacijski CD, pritisnite F2 pri izboru neke od opcija na plavom meniju i promijenite init=/sbin/init u init=/sbin/initng i nastavite podizanje sistema. Ovo možete uraditi i na boot meniju instaliranog BHLD na hard disku, a ako ovu promjenu želite ostaviti stalno, izvršite istu zamjenu u datoteci /boot/grub/menu.lst
Treći način pokretanja je minimalno pokretanje BHLD u tekstualnom režimu (i ujedno najbrži način za pokretanje). Može se odabrati iz menija. Kada se pojavila komandna linija, postoji samo korisnik root. Nastavak inicijalizacije možete izvršiti komandom
telinit 2

Kada želite da sadržaj neke datoteke sakrijete od neželjenih očiju, možete probati program kgpg. Pri prvom startu ovog programa pokreće se čarobnjak koji vas pita za instalaciju programa za uništenje datoteka, lične podatke, šifru, vrstu kriptografije i zatim generiše par ključeva. Nakon što je konfiguracija gotova, vidite program za upravljanje ključevima. Asimetrična kriptografija poznaje dva ključa. Javni ključ služi za šifriranje podataka. Ovaj ključ se javno dijeli svim interesentima koji imaju želju da korisniku šalju poverljive podatke. Tajnim ključem se dešifruju podaci i on mora biti čuvan u tajnosti. Sa njime se mogu pročitati podaci koji su šifrirani isključivo odgovarajućim javnim ključem. Važi i obratno, podaci šifrirani javnim ključem mogu se dešifrovati samo odgovarajućim tajnim ključem.
Svoj javni ključ korisnik može objaviti preko Ključevi→Izvezi javne ključeve tako što se izabere ime datoteke u koji će biti upisan javni ključ i potom poslati ovaj fajl svim zainteresovanim prijateljima koji će uz pomoć njega šifrirati podatke namenjene samo njemu. Ukoliko vam neko pošalje svoj javni ključ njega možete uključiti opcijom Ključevi →Uvezi ključ. Ovim ključem šifrujete podatke koje će moći da dešifruje samo korisnik koji je vlesnik odgovarajućeg tajnog ključa.
Ako želite zašifrovati datoteku, iz Konquerora desnom tipkom miša kliknite na datoteku koju želite šifrirati i iz menija odaberite Akcije→Šifriraj Datoteku.
Pojaviće se datoteka s ekstenzijom asc. Lijevi klik na ovu datoteku će tražiti šifru za otvaranje. Ako imate odgovarajući tajni ključ, datoteka će se otvoriti.

BHLD je desktop distribucija, i relativno malo služi kao server, i obično je u preduzećima iza već pripremljenog zaštitnog zida. Ali, ako primjetite da vaš kompjuter postaje izložen napadima, pokrenite program Kmyfirewall. Nakon startnog čarobnjaka, klik na dugme s katancom s porukom RunFirewall će generisati odgovarajuću skriptu koja će blokirati pristup vašem računaru svim portovima izuzev onih koje ste inicirali. To naravno znači da eventualno pokretanje servera neće biti vidljivo izvan vašeg računara. Ovaj program zapravo pokreće komande iptables koje ograničavaju pristup drugim računarima.


Ako vam se BHLD skoro svidio, tj. Ima sve ono što želite, osim ponekog paketa, a ima i nešto što ne želite, možda ćete željeti napraviti novi operativni sistem baziran na BHLD-u. Tako je i BHLD nastao na bazi PUD Linuxa, koji je nastao na bazi Ubuntua, koji je nastao na bazi Debiana, koji je nastao od GNU i Linuxa, koji su nastali na idejama Unixa čiji korijeni idu sve do operatiovnog sistema Multics iz šezdesetih godina dvadesetog vijeka. Koraci su sljedeći
Pripremite 5 gigabajta prostora na hard disku
Instalirajte BHLD na hard disk ili ga podignite s CD-a
Pređite u komandnu liniju i postanite root sa

Napravite direktorije na hard disku sa
mkdir buildbhld
mkdir buildbhld/filesystem
mkdir buildbhld/gotoviiso
mkdir buildbhld/buildcd
mkdir buildbhld/mnt
Iskopirajte cijeli sadržaj originalnog CDa u direktorij buildbhld/buildcd sa
cp -r /mnt/cdrom/* buildbhld/buildcd
ili (zavisno od toga gdje je montiran vaš CD sadržaj)
cp -r /media/cdrom/* buildbhld/buildcd
Montirajte filesystem.squashfs datoteku
mount -o loop buildbhld/buildcd/casper/filesystem.squashfs buildbhld/mnt
Dekompresujte datoteku filesystem.squashfs
cp -r buildbhld/mnt/* buildbhld/filesystem
Demontirajte filesystem.squashfs datoteku
umount buildbhld/mnt
Pripremite deb pakete koje želite dodati i smjestite ih u direktorij buildbhld/filesystem
Prređite u direktorij filesystem sa
cd buildbhld/filesystem
Zatvorite se u kutiju
chroot .
Ako zelite instalirati paket moja-igra-2009.deb otkucajte
dpkg --install moja-igra-2009.deb
Ako zelite obrisati paket moja-igra-2008.deb otkucajte
dpkg --remove moja-igra-2008.deb
Obrišite deb datoteke koje ste ubacili
rm *.deb
Kada ste završili s uređivanjem, otvorite novu konzolu i pređite u direktorij gdje je pripremljeni BHLD
cd buildbhld
Postanite root sa
sudo su
Obrišite stari kompresovani sistem sa
rm buildcd/casper/filesystem.squashfs
Napravite novi kompresovani sistem sa

mksquashfs filesystem/ buildcd/casper/filesystem.squashfs -b 1024K
Ova operacija traje oko 2 i po sata na računarima s procesorom od 2 gigaherca. Ali se isplati, jer se uštedi 80% prostora i BHLD postaje upotrebljiv i na računarima koji nemaju DVD uređaj.
Pređite u direktorij s pripremljenom CD strukturom
cd buildcd
Napravite ISO sliku (naredna dva reda otkucajte u jednom)
mkisofs -R -U -V BHLD -b boot/grub/stage2_eltorito -no-emul-boot
-boot-load-size 4 -boot-info-table -o ../gotoviiso/currentbhld.iso
Dobijenu datoteku buildbhld/gotoviiso/currentbhld.iso snimite na CD (preporučujemo CDRW), koristeći program K3B.

ISO datoteke, poput ove iz prethodne tačke s instalacijom BHLD možete dorađivati programom ISO Master. ISO Master prozor je podeljen u dva djela. Gornji preglednik datoteka prikazuje datoteke i direktorijume u vašem računaru. Donji preglednik datoteka prikazuje datoteke i direktorijume u ISO imidžu. Da bi otvorili ISO datoteku odaberite Datoteka→Otvori. Za kreiranje nove ISO datoteke kliknite na Datoteka→Novi. Za dodavanje jedne ili više datoteka ili direktorijuma u ISO datoteci, izaberite ih u donjem pregledniku i kliknite na 'Dodaj u ISO' dugme u alatnoj traci u sredini. Za ekstrakciju jedne ili više datoteka ili direktorijuma iz ISO slike izaberite ih u donjem pregledniku datoteka i kliknite "
'Ekstraktuj iz ISO-a' dugme u srednjoj alatnoj traci. Takođe možete brisati datoteke i direktorijume iz ISO-a i kreirati nove direktorijume i u ISO-u i u datotečnom sistemu.
Ako izaberete nešto u donjem pregledniku datoteka i napravite desni klik mišem na tu datoteku- pojaviće vam se dodatne opcije. Kada napravite željene izmjene u ISO imidžu, kliknite na Datoteka→Sačuvaj kao. Ne možete prebrisati originalnu ISO datoteku.


bhld@linux.org.ba: Administriranje (last edited 2009-07-07 11:45:16 by megaribi)