11 Instalacija na disk i podešavanje hardvera
Ako vam se dopao BHLD2, poželjeti ćete da to bude vaš svakodnevni operativni sistem. U ovom poglavlju je riječ o instalaciji na tvrdi disk i podešavanju uređaja.
11.1 Instalacija BHLD na disk
Ukoliko ste spremni odvojiti oko 4 gigabajta vašeg diska, svakako preporučujemo instalaciju na hard disk. Iako se BHLD može koristiti i pokretanjem sa CD-a, daleko brži i pouzdaniji rad se postiže instalacijom ovog operativnog sistema na hard disk. Ako ste BHLD podigli u režimu KDE, na radnoj površini ćete vidjeti ikonu na kojoj piše “Instalacija”. Ukoliko vaš računar nema memorije da se podigne sa KDE okruženjem sa aktivnim CD-om, možete ga podići sa JWM okruženjem, potražiti terminal xterm i u njemu otkucati sudo ubiquity. Nakon pokretanja instalera, pojavljuje se prvi prozor s izborom jezika. Nakon izbora jezika, npr Bosanski, odabirate lokaciju. Ukoliko vaš grad nije na spisku, odaberite geografski najbliži grad sa spiska.
Dalje odabirate vrstu tastature. Od ponuđenih 5 rasporeda za Bosnu i Heregovinu, isprobajte onaj koji vam pravilno prikazuje tastere. Ukoliko vaša tastatura nema predviđena slova č,ć,ž,š,đ odabraćete tastaturu drugog jezičkog područja.
Slijedi najkritičniji dio, izbor veličine disk particija. Možete koristiti cijeli disk, ili samo jedan njegov dio. Instalacioni program će u ovom drugom slučaju podijeliti prostor između različitih operativnih sistema (npr. Windows XP i BHLD).
Ako su pronađeni drugi operativni sistemi na disku, biće ponuđena kopiranje korisnika i njihovih podataka. U svakom slučaju trebate unijeti jednog novog korisnika. Taj korisnik će imati nešto veće privilegije od ostalih korisnika, jer će moći da pokrene komandu sudo i tako postane korisnik s root pravima.
Prilikom unosa korisnika navedite njegovo pravo i korisničko ime, a zatim se još složite s ponudom za instalaciju.
Slijedi oko pola sata formatiranja vašeg diska i instalacije softvera. Pri tome ćete dobiti ne samo operativni sistem, nego i gomilu korisničkih programa koji će zajedno sa njim biti instalirani. Na vama je samo da sačekate ovaj dio. Jednu poruku da instalacija dodatnih paketa iz repozitorija s Cda nije moguća ignorišite, jer su oni izbačeni s BHLD CD-a, kako bi bilo više mjesta za programe na njemu.
Nakon instalacije, restartujte računar, u eventualno nastalom meniju za izbor operativnog sistema odaberite BHLD i prijavite se pod imenom korisnika koga ste definisali ranije.
11.2 Podešavanje KDE (inicijalno)
Sada slijedi podešavanje KDE grafičkog okruženja. Najprije potvrdite jezik i državu, pa odaberete ponašanje miša.
Zatim se odabere nivo detaljnosti ukrasa u okruženju i sam izgled sistemskih kontrola i prozora
Sada je KDE spreman za rad. Primjetićete da je način rada sličan onom koji ste isprobali sa podizanjem s CD-a, ali da je sada brži, pouzdaniji i sigurniji.
1.3 Instalacija na istu particiju s Windowsom
Drugi način instalacije ne mijenja particije na vašem računaru i troši samo 700 megabajta diska, ali su ograničenja i prednosti u radu ista kao sa CD-a osim što je rad brži. Ovu opciju ćete koristiti ako se na vašem računaru već nalazi Windows NT, XP ili 2000 (ne radi s Windows Vista ili 9x) i ne želite kvariti disk particije.
Na CDu u direktoriju /misc/embedded nalazi se skripta install-compressed-to-same-disk . Ova komanda će iskopirati Linux na isti disk gdje je i Windows, u poseban direktorij. Znači, idite na startni meni, Sistem, Root terminal Administratorska Konzola U njoj otkucajte
/cdrom/misc/embedded/install-compressed-to-same-disk-with-Windows
Nakon završetka postupka Windowsow startni meni će ponuditi i BHLD kao opciju.
Napomena: Ako želite deinstalirati BHLD obrišite iz Windowsa njegov direktorij i obrišite potrebne linije iz boot.ini datoteke.
11.4 Instalacija na USB uređaje
Instalacijski CD možete prebaciti i na USB džepni disk, veličine bar 1 gigabajt. Sistem ćete moći podizati sa USB uređaja i vaše promjene će biti zapamćene na njega. Ova instalacija briše kompletan sadržaj USB uređaja, stoga dobro provjerite, prije nego se odlučite na nju. Najprije prepoznajte kako se zove vaš USB disk, komandom
fdisk -l | grep "Disk"
Dobit ćete rezultat poput
Disk /dev/sda: 250.0 GB, 250059350016 bajta
Disk /dev/sdb: 120.0 GB, 120034123776 bajta
Disk /dev/sdd: 2063 MB, 2063597568 bajta
Prema veličini zaključujete da se vaš disk zove /dev/sdd i unesite komandu install-bhld-usb praćenu imenom USB diska, u ovom primjeru
install-bhld-usb /dev/sdd
11.5 Podešavanje računarske opreme
Podešavanje svih elemenata računarske opreme je jedna od tačaka gdje Linux ima pozitivnu i negativnu reputaciju. Veliki varijeteti u PC uređajima čine da nekada sve radi iz prve, a da se u nekim slučajevima troše mjeseci u potrazi za pravim drajverima ili postupcima.
11.5.1 Mrežne kartice
Ukoliko je drajver za vašu mrežnu karticu podržan u BHLD podešavanje ne bi trebalo predstavljati problem. Odaberite Kmenu opcije Postavke→Internet i Mreža →Postavke mreže i maksimizirajte dobijeni prozor da ugledate dugme Administratorski režim. Pritisnite ga. Sada bi se trebao pojaviti vaš mrežni interfejs. Ako imate samo jednu mrežnu karticu, i ako je usp'ešno prepoznata, ona će se zvati eth0. Sada desni klik miša na ime interfejsa nudi opciju da dodijelite IP adresu automatski (ako postoji DHCP server u mreži) ili ručni ako adresu dodjeljujete statički. Na kartici Sistem imena domena unesete ime DNS servera.
11.5.2 Modemi
Telefonski modemi za PC najčešće se dijele na hardverske i WinModeme. Hardverski modemi se konfigurišu koristeći serijski port koji su aktivirali. Da biste to saznali možete probati s programom minicom navodeći mu u startu parametre
minicom /dev/ttyS0
Probajte i sa portovima /dev/ttyS1, /dev/ttyS2, /dev/ttyS3. Kada prepoznate koji se od njih odaziva (obično vidite neke komande koje počinju sa AT). Prepoznati port možete kasnije koristiti sa programom kppp.
Ako je modem na USB portu, pređite u administratorsku konzolu (Kmeni Sistem), i otkucajte
modprobe usb-storage
modprobe usbserial
sleep 6
Nakon ovoga, će se vjerovatno vaš modem zvati /dev/ttyUSB0
Drajveri za WinModeme nisu na BHLD CD, ali je ipak moguće probati neke od njih. Prvo je potrebno prepoznati koji je proizvođač vašeg modema. To možete vidjeti ako iz Kmenu pokrenete System→KInfoCenter i pogledate odjeljak PCI.
Sada, kada ste upoznali ko je proizvođač vašeg modema (najčešće Conexant, Lucent, Intel ), slijedi traganje za drajverima. Ako nemate alternativnu vezu na Internet moraćete koristiti drugi računar ili operativni sistem da ih preuzmete, i iskopirate na Linux računar. Na web stranici
https://help.ubuntu.com/community/DialupModemHowto možete naći dosta savjeta oko nalaženja podešavanja WinModem drajvera.
Sada u Kmeniju odaberite Internet→KPPP. U tom programu odaberite opciju Podesi. Kliknite na karticu Modemi prozora za podešavanje i zatim na opciju Novi. Tu unesite ime modema. Sada na kartici Računi odaberite Novi i odgovorite da želite ručno podešavanje. Na kartici Biraj unesite ime i broj vašeg pružaoca Internet usluga. Ako niste ni kod koga registrovani, a telefonirate na teritoriji Federacije BiH probajte telefonski broj BH Telecoma 081 294000 kada vam usluge idu u telefonske impulse. Lozinka nije potrebna. Ako telefonirate na teritoriji Republike Srpske, telefonski broj kojim možete isprobati vezu bez registracije je Telefon: 081-59-1432 Korisničko ime (Username): teol Lozinka (Password): net
Ako ste zadovoljni brzinom koju vam povezivanje običnim modemom pruža preporučuje se registrovanje. Ako je veza uspješno uspostavljena, pojavljuje se dijalog kojim možete pratiti tok veze. Kada želite završiti, kliknite na Prekini.
11.5.3 ADSL i kablovski Internet
Ukoliko vam je Ethernet mrežna kartica prepoznata, svi modemi za ADSL i kablovski modemi koji koriste ovaj pristup za povezivanje (kao i neki koji se povezuju sa USB) su podržani. Neki davatelji Internet veze jednostavno konfigurišu kablovski modem kao ruter i tada je dovoljno postaviti IP adrese prema preporukama. U drugom slučaju, ako se zahtijeva upotreba PPPOE programa, pokrenite iz Kmenija opciju
Postavke→Konfiguriše PPPOE/ADSL.
Na većinu pitanja odgovorite potvrdno, uz navođenje imena i lozinke. Nakon prve postavke parametara veza bi trebala biti uspostavljena. Ako nije, iz komandne linije otkucajte
sudo pon dsl-provider
a vezu prekidate sa
sudo poff dsl-provider
Ako se veza ne uspostavlja, možda je konflikt sa IP adresom koju je dodijelio ADSL ruter, pa prije naredbe za uspostavljanje veze ukinite IP adresu mrežne kartice sa
ifconfig eth0 0
11.5.4 Bežična mreža
Povezivanje s bežičnim mrežama često je praćeno problemima na većini operativnih sistema, jer pored standardnih problema (da li postoji drajver) ovdje još mnogo zavisi od jačine signala, lozinki i ostalog. Ako imate sreće, pokrenite Internet→Wireless Assistant koji će prepoznati mreže u okolini i kliknite na željenu da se prijavite.
Ako ovo ne radi, prije svega pogledajte da li je vaša bežična mrežna kartica uopšte podržana. Da saznate koju karticu koristite pokrenite pokrenete System→KInfoCenter ili komande lspci -v odnosno lsusb -v. Nakon što ste pronašli ko je proizvođač vaše mrežne kartice, pogledajte da li je podržana.
https://help.ubuntu.com/community/WifiDocs/WirelessCardsSupported<<BR>> Ukoliko jeste, a i dalje imate problema s vezom, pogledajte stranicu
https://help.ubuntu.com/community/WifiDocs/WirelessTroubleShootingGuide<<BR>>
11.5.5 Video kartice
Ako ste uspjeli pokrenuti CD sa BHLD-om, on je prepoznao grafičke kartice i aktivirao bazne drajvere. Moguće je da želite promijeniti rezoluciju. Tada pritisnite Alt F2 i otkucajte krandrtray. U donjem desnom uglu ekrana će se pojaviti ikonica kojom možete mijenjati rezoluciju ekrana.
Sa standardnim drajverima za vaše kartice 3D akceleracija nije aktivna. Program EnvyNG iz Kmenija Sistem, će pokupiti sa Interneta najnovije proizvođačke ATI ili Nvidia drajvere i instalirati ih.
Ako iz nekog razloga ove drajvere morate ručno instalirati, pogledajte stranicu
https://help.ubuntu.com/6.10/kubuntu/desktopguide/C/hardware.html<<BR>> Nakon instalacije ovih drajvera programi poput Google Earth bi trebali raditi daleko brže.
Ako video kartica inicijalno ne radi, pokrenite BHLD u tekstualnom režimu. Korigujte konfiguracijske datoteke prema uputstvima sa https://help.ubuntu.com/community/XORGHardy i probajte nastaviti učitavanje komandom
telint 2
11.5.6 Zvuk
Ako je BHLD prepoznao vašu zvučnu karticu (ili integrisani zvučni uređaj na matičnoj ploči), za daljnja podešavanja zvuka koristite program Kmix iz menija Multimedija, kojim se bira jačina ulaza iz različitih izvora u zvučnu karticu.
Ovaj program prikazuje lampicama ulaze koji su istovremeno aktivni. Obično, za TV karticu treba pojačati potenciometar ulaza Linija, a za internet telefoniju ulaz Mikrofon.
Ako zvučna kartica ne radi, pokrenite opciju u Kmeniju Postavke→Zvuk i multimedija→Zvučni Sistem i postavite vaš zvučni sistem. Ukoliko ni ovo ne pomaže, posjetite stranicu
https://help.ubuntu.com/community/SoundTroubleshooting<<BR>>
11.5.7 Miševi
BHLD podržava sve tipove miševa, serijske, PS/2 i USB, kao i većinu onih integrisanih na laptopima. U meniju Postavke→Vanjski uređaji→Miš možete podesiti brzinu reagovanja miša, izgled njegovih strelica ili zamijeniti tipke ako miša koristite lijevom rukom.
11.5.8 Tastatura
Ako raspored tastature koji Linux koristi nije onaj koji imate, potrebno je podesiti ga. Najjednostavniji način je u Kmeni Postavke→Regionalno i Pristupačnost → Raspored tastature
Aktivirajte Uključi rasporede tastature i U lijevom oknu odaberite tastaturu koju želite koristiti. Kliknite na Dodaj ili Ukloni za izbor ponuđenih rasporeda.
Multimedijalne tastature imaju dodatne tastere kojima možete na primjer pojačati zvuk ili pokrenuti Web stranicu, elektronsku poštu itd. Ako želite da vam na takvoj tastaturi taster E-mail pokreće program Kmail odaberite
Postavke →Regionalno i Pristupačnost → Raspored tastature
Sada odaberite Kmail program iz stabla
Odaberite kružić Vlastito i pritisnite taster E-mail. Nakon ovoga, pritisak na ovaj taster će stalno pokretati željeni program.
11.5.9 Štampači
Neki štampači bi trebali biti automatski prepoznati. Ako nisu, prvo pokrenite Kmenu Postavke→Vanjski uređaji→Štampači. Otvorite meni Dodaj i opciju Dodaj Štampač Razred. Sada odgovorite na pitanja prema tome kako je vaš štampač povezan, npr lokalni štampač na paralelnom portu. Bit će vam ponuđen izbor štampača. Na ostala pitanja odgovorite podrazumijevanim vrijednostima i pred kraj navedite ime štampača.
Ako vašeg štampača nema na listi, probajte neke od drajvera kod kojih je proizvođač GENERIC ili štampače sličnog imena od firme koja ga je proizvela. Ako to ne pomaže, potražite informacije o vašem štampaču na stranici
https://wiki.ubuntu.com/HardwareSupportComponentsPrinters<<BR>> Ovaj postupak podešava samo štampače u KDE aplikacijama. Za neke programe, poput QCAD i WxMaxima, štampač se mora posebno podesiti.
11.5.10 Skeneri
USB skeneri se obično lakše prepoznaju.
Ako koristite stari skener na paralelnom portu, prije njegove upotrebe trebate iz komandne linije pokrenuti root konzolu i otkucajte komande
rmmod lp
modprobe ppdev
kooka
Sada će se startovati program za skeniranje. Ako vaš skener nije prepoznat, pogledajte da li je ispred imena njegovog drajvera u datoteci /etc/sane.d/dll.conf postavljen znak # kojim je on sakriven. Ako je to slučaj, obrišite taj znak. Ako ni ovo ne pomaže, (npr. nema drajvera uopšte), pogledajte
https://help.ubuntu.com/8.04/printing/C/scanning.html<<BR>>
11.5.11 Disketni uređaji
U normalnim okolnostima disketa bi trebala biti automatski prepoznata koristeći Kmeni
Sistemski meni→Uređaji za smještaj podataka , te klikom na dugme Ponovo učitaj navedeni dokument da se osvježi lista datoteka. Kliknite na ikonu diskete i radite s njenim datotekama. Kada završite rad s disketom, obavezno kliknite desnom tipkom na ikonu diskete i odaberite Demontiraj.
Ako je diskete potrebno ručno montirati mount komandom, ne zaboravite da se Disketni uređaji na stolnim i prijenosnim računarima se međusobno prilično razlikuju. Disketni uređaji na stolnim računarima koriste klasični kontroler i nose imena /dev/fd0 i /dev/fd1, dok oni na prijenosnimn računarima se priključuju preko USB porta i ponašaju se kao SCSI diskovi, te nose imena (npr.) /dev/sdd
11.5.12 CD i DVD uređaji
Ako BHLD pokrećete s CD-a ne možete mijenjati aktivni CD. No, nakon instalacije BHLD na fiksni disk, ovaj uređaj postaje daleko upotrebljiviji. Kada ubacite novi CD ili DVD u vaš uređaj obično će automatski biti ponuđeno njegovo otvaranje. Podaci sa CD-a ako ste prihvatili otvaranje će se nalaziti u direktotiju /media/cdrom
No, ukoliko ovo ne radi, možete probati i ručno montiranje komandom
sudo mount /dev/cdrom /media/cdrom
Kada završite rad s CDROM uređajem demontirajte ga s
sudo umount /media/cdrom0/
ili izbacite CD
sudo eject
11.5.12.1 Ubrzavanje CD/DVD-ROM pristupa (omogući DMA)
Ako je /dev/cdrom ime CD/DVD-ROM uređaja, otkucajte komande
sudo hdparm -d1 /dev/cdrom
sudo cp /etc/hdparm.conf /etc/hdparm.conf_backup
kdesu kate /etc/hdparm.conf
Na kraj datoteke unesite i snimite je
/dev/cdrom {
dma = on
}
11.5.12.2 Ručno montiranje CD/DVD-ROM i prikaz skrivenih datoteka
Ako je /media/cdrom0/ lokacija gdje je CD/DVD-ROM montiran
CD/DVD-ROM možete montirati komandom
sudo mount /media/cdrom0/ -o unhide
11.5.13 USB stikovi
Većina današnjih USB džepnih diskova (stikova) se automatski prepoznaju kada ih umetnete u računar, te rezultuju porukom kao na slici. Tada možete odabrati opciju Otvori novi prozor i pristupati njihovim datotekama.
Ako ove poruke nema, koristite Kmeni
Sistemski meni→Uređaji za smještaj podataka , te klikom na dugme Ponovo učitaj navedeni dokument da se osvježi lista datoteka. Trebala bi se pojaviti slična slika kao u poglavlju o disketnim uređajima.
Linux se različito ponaša ako je USB stik bio ubačen prije podizanja računara i ako je ubačen u toku rada. U prvom slučaju on postaje montirani disk i pristup njemu je u jednom od poddirektorija direktorija /mnt, te tim datotekama inicijalno ima pravo izmjene samo korisnik root. Stikovi ubačeni u toku rada su dostupni korisniku koji ih je ubacio
11.5.14 IOMEGA Zip drive
Ovi uređaji su se proizvodili u četiri verzije, Paralelni port, IDE, SCSI i USB. Prije korištenja Zip uređaja, pokrenite kao root korisnik komandu
modprobe ppa
Tada bi zip uređaj trebao biti prepoznat kao novi SCSI disk i dalje mu se može pristupati montiranjem, npr. naredbom
mount /dev/sdb1 /mnt/zipdrive
11.5.15 TV kartice
Program za gledanje televizije XawTV prepoznaje veći broj televizijskih kartica. No, kako ovi uređaji sarađuju s zvučnim i video karticama, često ovo prepoznavanje nije dovoljno. Ako imate slike a nemate zvuka, pogledajte s kmix mikserom da li je zvučni ulaz iz linije omogućen. Suprotno, ako zvuka ima, a nema slike, moguća je nekompatibilnost s drajverima. probajte desnom tipkom miša u programu xawtv otvoriti meni, odabrati opciju Display i umjesto Overlay odabrati Grab Display. Konačno, ako se program xawtv uopšte ne starta, znači da kartica nije prepoznata i pogledajte stranicu
http://linuxtv.org/v4lwiki/index.php/Main_Page<<BR>> za više informacija.
Korisno je prethodno prepoznati kanale prema frekvencijama na kojima se oni nalaze, baš kao što radite s novim televizorom. U komandnoj liniji otkucajte (kao obični korisnik)
sudo scantv -o .xawtv -C /dev/vbi0
i odgovorite da je sistem PAL sa frekvencijama iz Zapadne Evrope.
11.5.16 Mini web kamere
USB kamere se obično prepoznaju kao uređaji /dev/video0 ili /dev/video1. Primjer programa koji koriste web kamere su xawtv i skype. Da testirate ponašanje kamere, pokrenite televizijski program xawtv sa sljedećim parametrima
xawtv -d /dev/video0 -nodga
11.5.17 Digitalni fotoaparati
Većina USB digitalnih fotoaparata će biti automatski detektovano kada ih ubacite i ponašaće se kao da su u pitanju novi diskovi. Tada možete prebaciti datoteke na vaš glavni računar.
Ako želite automatski uvoz slika možete instalirati program digiKam.
11.5.18 RAM memorija, SWAP, stariji računari
Memorija je najkritičniji resurs. Ako vaš računar nema dovoljno memorije, možda uopšte nećete moći pokrenuti BHLD. Istina, zauzeće memorije je manje kada je BHLD već instaliran na disk u odnosu na njegovo pokretanje s CD-a, ali često memorija može biti ograničenje i za pokretanje instalacijskog programa.
Najvažnija komanda kojom možete vidjeti stanje memorije je
free
Ova komanda će reći koliko je zauzeto RAM-a i stanje SWAP datoteke ili particije.
11.5.18.1 Instalacija BHLD u tijesnim memorijskim uslovima
Za ovu svrhu smo isprobali instalirati BHLD na računaru Pentium II sa 92 megabajta RAM-a , i četiri gigabajta diska bez swap prostora, što je daleko ispod preporučenih vrijednosti.
Prvo morate povećati virtualnu memoriju. Da bi se to postiglo, treba podignuti minimalnu verziju BHLD-a. Odaberite da se BHLD pokrene u tekstualnom režimu.
Nakon izvjesnog vremena, pojavljuje se komandna školjka. U njoj otkucajte
fdisk /dev/sda
čime počinje particioniranje diska. Naredbom n se kreira nova particija, a naredbom t mijenja tip. Potrebno je kreirati jednu primarnu, jednu extended i jednu logičku particiju u okviru extended particije. One će se zvati
/dev/sda1, /dev/sda2 i /dev/sda5
Za particiju 1 pripremite bar 3500 megabajta, a za particije 2 i 5 bar 250 megabajta. Logičkoj particiji postavite tip Linux swap, a primarnoj Linux. Snimite particije s w i izađite iz fdisk sa q.
Sada treba formatirati swap particiju sa
mkswap /dev/sda5
i pritisnite Alt Ctrl i Delete istovremeno.
Ponovo podignite sistem s CD-aPored KDE okruženja, BHLD se može pokrenuti i s JWM okruženjem koje ima daleko manje hardverske zahtjeve.
Tada možete probati jednostavnije programe kao što su Dillo za web stranice, Sylpheed za elektronsku poštu, xterm za terminal i leafpad ili xedit za uređivanje teksta.
Pogledajte komandu free da vidite da li je vaša swap particija spremna i pokrenite unutar xterm terminala
sudo ubiquity
Slijedi instalacijska procedura, koja je već opisana. Jedino ne treba odabrati automatsko particioniranje diska, jer ste već napravili particije. Umjesto toga, instalirati u pripremljenu particiju.
