Pravu vrijednost personalnih računara dobili smo sredinom devedesetih, od kada su se počeli masovno koristiti za Internet pristup. Kao i svaki Unix bazirani sistem, BHLD pruža mnoštvo načina upotrebe Interneta. U ovom poglavlju se pretpostavlja da je Internet već konekcija uspostavljena. O njenom uspostavljanju pogledajte poglavlje o konfiguraciji i instalaciji BHLD2-a.

Teško je danas naći čovjeka koji koristi računar a da nije probao neki preglednik Web-a. Čak i ako ste do sada koristili samo Microsoft Internet Explorer, većina programa ovog tipa se koristi na sličan način. Uz BHLD dolaze četiri preglednika, poredani po snazi u opadajućem redoslijedu: Firefox, Konqueror, Dillo i Lynx. Slabiji web preglednici su brži, ali se sa njima može gledati daleko manje stranica.

Ukoliko ne pristupate stranicama koje zahtijevaju Java ili Flash možete koristiti program Konqueror koji se starta daleko brže. Način navigacije je jako sličan navigaciji kod Firefox-a ili Internet explorera. Njega ste već upoznali u prethodnom poglavlju, kao programa za upravljanje datotekama.

Nakon što je veza s Internetom uspostavljena, možete pregledati Internet stranice sa Konqueror kao s bilo kojim drugim preglednikom. Upišite adresu u polju Lokacija alatne trake, pritisnite Enter ili kliknite lijevom tipkom miša na dugme “Idi”, s desne strane polja Lokacija u alatnoj traci, a Konqueror će preuzeti i prikazati tu stranicu. Ako ste posjetili stranicu prije, Konquerorovo automatsko završavanje kucanja može vam pomoći da upišete adresu drugi put, ili da možete gledati ranije stranice na navigacijskoj ploči. Ako želite koristiti neki od web pretraživača, Konqueror web prečice to olakšavaju. Lijevi klik na vezu u stranici vas vodi tamo. Da biste otvorili vezu u novoj instanci Konquerora, ostavljajući staru stranicu još uvijek vidljivom, srednjom tipkom miša kliknite na vezu ili kliknite desnom tipkom na nju i odaberite opciju Otvori u novom prozoru. Ili, ukoliko to želite, Otvori u novoj kartici. Pregledavanje pomoću kartica će držati više stranica u jednom prozoru Konqueror i omogućiti brzo prebacivanje između njih sa samo jednim klikom miša ili pomoću tastera kratice Ctrl + [i Ctrl +].
Možete odabrati i višestranični režim rada s Ctrl + Shift + L ili u meniju Prozor→Podijeli prozor uspravno preko koje ćete vidjeti više različitih stranica u isto vrijeme. To može biti korisno ako radite s kompliciranim HTML stranicama, ali budite sigurni da je mala oznaka za vezu u donjem desnom uglu prazna kada to radite. Za povratak na prethodnu stranicu koristite kombinaciju tastera Alt + Lijeva strelica, dugme Nazad na alatnoj traci, ili na meniju Kreni→ Nazad opciju. Također, nakon što ste otišli natrag, možete ići naprijed pomoću Alt + strelica udesno, dugmeta Naprijed, ili opcije u meniju Kreni→Naprijed. Ako želite zaustaviti preuzimanje iz bilo kojeg razloga, onda koristite Esc taster, Stop dugme na alatnoj traci ili u meniju Pogled→Zaustavi. Kada pregledavate web-stranicu, trebali biste vidjeti dvije nove ikone na alatnoj traci, oblika povećala s malim + i - simbolima. Koriste se za prilagođenje veličine teksta na stranici, ako vam je teško pročitati. Kako to radi u mnogome će ovisiti o tome kako je web stranica je napravljena.
Ako je omogućeno, Konqueror web prečice vam omogućuju da pošaljete upit direktno u pretraživače ili slične web stranice, bez potrebe da ih prvo posjetite. Na primjer, unosom gg:Konqueror u polju lokacija i pritisklom na Enter Google™ će biti upitan za traženje stavki vezanih uz Konqueror. Da vidite koje su Web prečice dostupne, i možda dodate vlastite koristite Postavke→Podesi Konqueror ... da biste otvorili dijaloški prozor Postavke i kliknite na ikonu Web Kratice.

Kada pregledavate web-stranicu, možete je spasiti (ili barem osnovni HTML ili sličan izvorni tekst) u vašem lokalnom disku sa Lokacija→ Snimi Kao .... Ako stranica koju gledate koristi okvire, onda ćete također biti ponuđena opcija Lokacija→Snimi okvir kao ... . Lijevom tipkom miša kliknite u okvir koji želite spremiti prvi. Ako se stranica koristi pozadinsku sliku, možete je snimiti sa Lokacija → Snimi pozadinsku sliku kao ... . Ali ako je ono što zaista želite da snimite uzbudljivu sliku najnovijeg sportskog automobila, desnim klikom miša na sliku izaberite iz padajućeg menija opciju Snimi sliku kao ... . Budite sigurni da poštujete autorska prava vlasnika, te zatražite dozvolu prije korištenja bilo kakvih slika spremljena na ovaj način za ništa drugo osim svog vlastitog gledanja ovih stranica. Ako kliknite desnom tipkom miša na vezu (koja može biti slika) i odaberite iz kontekstnog menija Sačuvaj link kao ... HTML dokument ili sličan dokument će se preuzeti i spremiti na vašem lokalnom disku. Desnim klikom na vezu na link (koji možete biti i slika ) i odaberete Kopiraj adresu linka će kopirati URL link u međuspremnik pa ga možete onda ubaciti u elektronsku poštu. Desnom tipkom miša kliknite na sliku i odaberite Kopiraj lokaciju slike, čime će adresa slike biti sačuvana u međuspremnik. Za spremanje kompletne web stranice, uključujući slike, odaberite Arhiviraj web stranicu ... preko menija Alati. Imajte na umu je da ova akcija realizovana kao dodatak i možda nije instalirana na vašem sistemu. Web stranica će biti spremljene kao jedna datoteka s tipom .war i može se otvoriti lijevom klikom na ime datoteke kada Konqueror koristite za upravljanje datotekama. Štampanje kopije stranice koju gledate je lako učiniti sa meni opcijom Lokacija→Štampaj ... ili opcijom Odštampaj okvir ili s dugmetom na alatnoj traci za štampanje.
Pored web stranica, Koqueror se može koristiti i za pristup FTP serverima. Datotekama na ovim serverima pristupate kao vašim datototekama na lokalnom disku, uključujući kopiranje, umetanje i prevlačenje. Da probate, upišite adresu ftp://ftp.kde.org/pub/kde u polju lokacija na alatnoj traci i pritisnite Enter. Sve dok ste spojeni na Internet i sve dok KDE's FTP site nije previše zauzet, trebali bi vidjeti /pub/ kde direktorij na ftp://ftp.kde.org/pub/kde/<<BR>>

Iako možete koristiti zabilješke Konqueror-a za snimanje lokacije vlastitih datoteke i direktorija, one su najkorisnije kada ste pregledate internet, kada možete izgraditi popis korisnih web stranicama. Za otvaranje menija zabilješki lijevom tipkom miša kliknite na meni zabilješke ili koristite Alt + B prečicu. Nakon što vidite popis je, možete se kretati kroz njega strelicama ili pomoću miša, a zatim pritisnite Enter ili kliknite lijevom tipkom miša da posjetite odabrano mjesto. Da biste dodali novu stavku na listu koristite Zabilješke→ Dodaj zabilješku ili Ctrl + B ili desni klik na prazan prostor u web stranici ili mapi, a zatim odaberite Markiraj ovu stranu. Popis zabilješki može sadržati grupisane zabilješke u direktorijum, koje krieramo sa Zabilješke→Novi direktorij za zabilješke. Za dodavanje zabilješki u direktorijum umjestu u glavnu listu zabilješki odaberite direktorij unutar popisa Zabilješke i koristiti Dodaj zabilješku u tom direktoriju.

U trenutnku pisanja ovog teksta, Firefox je jedan od najpopularnijih programa za pregled Internet stranica, po mnogima jedina prava konkurencija Internet Exploreru. Verzija Firefoxa 3.0 koja dolazi uz BHLD ima uključenu podršku za Java i Flash stranice, što omogućava pregled veoma širokog opsega stranica. Stranicama na Internetu se pristupa unošenjem njihovog imena u traci ispod glavnog menija ili u meniju Datoteka→Novi Prozor, ukoliko želite da imate više kopija Firefoxa na ekranu odnosno Datoteka→Nova Kartica, ukoliko želite da se svaka od stranica nalazi na posebnoj kartici. Kretanje kroz stranice se lako obavlja mišem.

Firefox također dopušta zabilješke strana. One se dobijaju u meniju Zabilješke→Zabilježi ovu stranu. Firefox se podešva u meniju Izmijeni→Podešavanja.

Ako vaš računar nema dovoljno memorije, možete probati i preglednike Dillo i Lynx. Dillo je grafički preglednik, ali bez naprednih mogućnosti. Možete ga pokrenuti iz K menija. Lynx radi u tekstualnom režimu rada. Stoga je on najbrži ali i najsiromašniji preglednik Interneta


Mail klijenti su programski paketi koji korisnicima na prvom mjestu omogućuju primanje i slanje elektroničke pošte. Osim samog primanja i slanja pošte moderni mail klijenti korisniku olakšavaju upravljanje porukama te omogućuju i korištenje nekih drugih Internet servisa, kao što su na primjer novinske grupe. Uz BHLD dolaze sljedeći mail klijenti:
Kmail,
Sylpheed,
Thunderbird,

Kmail je podrazumijevani program za elektronsku poštu u KDE okruženju. Povezan je s drugim KDE aplikacijama.
Glavni prozor programa Kmail podijeljen je u više podprozora. S lijeve strane nalazi se lista direktorija za poruke. Tu se nalaze svi standardni direktoriji kao što su Pristigle, odlazno, poslana pošta, nacrti, smeće, šabloni a mogu se definisati i dodatni. Sa desne strane su same poruke ispod kojih se nalazi njihov sadržaj i sastav.
U meniju Postavke→Podesi Kmail, podešavate Kmail. U okviru ovog menija odabirate karticu Računi za podešavanje vaših adresa elektronske pošte. Kao i kod svih programa za elektronsku poštu i za Kmail je prije svega potrebno postaviti naziv ili IP adresu servera za slanje pošte (SMTP), servera za prijem pošte (POP3 ili IMAP) i lozinke za pristup njima.


Novu poruku započinjete klikom na dugme Nova poruka na alatnoj traci, kada se pojavljuje novi prozor u koga unosite tekst poruke i navodite ime primaoca i tekst poruke. Sa tog prozora na kraju kliknite na dugme na alatnoj traci "Pošalji poštu preko". Izborom iz padajuće liste na kojoj inicijalno piše "Za", možete promijeniti u "CC" što predstavlja kopiju poruke za drugu osobu, pri čemu originalni primatelj to vidi ili BCC kada je ta kopija nevidljiva za glavnog primatelja.

Da ne biste pamtili adrese elektronske pošte, uveden je adresar. Njega možete pokrenuti iz programa Kmail opcijom Alati→Adresar ,ili iz K-menija Uredske aplikacije→KaddressBook. Pokreće se program KaddressBook kojim možete evidentirati adrese ljudi s kojima ste u kontaktu. Novo ime u adresar možete dodati iz menija ovog programa
Datoteka→Novo→Novi Kontakt ...
Tada se otvara veći dijaloški prozor u koji možete upisati sve podatke o osobi s kojom kontaktirate.



Sylpheed je alternativa Kmail programu za računare koji ne mogu da pokrenu KDE, jer je mali po zauzeću resursa.
Glavni prozor podijeljen je na tri dijela. S lijeve strane prikazana je lista direktorija s porukama, s desne strane su navedene pojedinačne poruke ispod kojih je sadržaj svake od njih.
Na alatnoj traci se nalaze dugmad za prijem poruka sa servera, započinjanje nove poruke, slanje poruke, odgovor itd.

Mozilla Thunderbird je na raspolaganju za više operativnih sistema, uključujući Windows i većinu Linux sistema i spada u najmoćnije klijente elektronske pošte. Ovaj program će biti vjerovatni izbor ljudima koji imaju Windows i Linux na istom računaru, a žele da njihova elektronska pošta bude raspoloživa na oba operativna sistema. Organizacija korisničkog interfejsa slična je kao i kod dva ranije opisana programa. Kompletno podešavanje opštih parametara ovog programa može se obaviti odabirom opcije Uređivanje→Prioriteti. Izborom nje otvara se korisnički dijalog koje omogućuje podešavanje velikog broja parametara kao što su izgled, fontovi, tip kodiranja, način prikaza poruka i sl. Podešavanje adresa i servera za elektronsku poštu i novinske grupe obavlja se opcijom Uređivanje→Podešavanje računa.

FTP klijenti su programi koji korisnicima omogućuju razmjenu datoteka između lokalnog i udaljenog računara. Na računaru na kome se nalaze datoteke pokrenut je program FTP server. Kasablanca je jednostavni program za preuzimanje datoteka s FTP servera kao i za slanje na njih.
U meniju Poveži→Sesija A ovog programa otvara se dijalog u okviru koga možete unijeti ime servera na koji se povezujete i povezati se. Sada desnom tipkom miša može se odabrati datoteka koju želite prebaciti i kliknuti opcija Prijenos. Prebačena datoteka će se pojaviti u direktoriju odabranom na desnoj strani.

Vlastitu Web stranicu možete pripremiti i običnim editorom teksta, ali postoje i specijalizovani programi koji olakšavaju ovaj posao. Uz BHLD dolazi program Quanta Plus.

Quanta Plus je HTML i XML editor namijenjen izradi web stranica. Ako ste u ovom programu odabrali opciju Pogled→Uređivač izbora i VPL , tada ćete uz tekst stranice vidjeti i njen izgled. U donjem dijelu je HTML kod dokumenta koji se trenutno uređuje. HTML oznake (tag) se mogu unositi ručno, a neke od njih su dostupne izborom iz alatne trake. Desnim klikom miša na neku oznaku i izborom opcije Uredi tekuću oznaku moguće je podešavati njene parametre bez potrebe za ručnim upisivanjem parametara.

Za povezivanje s mrežama za interaktivnu komunikaciju kao što su ICQ, IRC, MSN, AOL (AIM), Yahoo ... postoji niz programa koji se mogu koristiti. Neki više vole da imaju poseban program za svaku mrežu, a drugima su draži programi s kojima se svim ovim mrežama može pristupiti istovremeno.

Kopete je program za pristupanje raznim računarskim mrežama.

Sada ćemo objasniti kako se koristi Kopete. Prije korištenja morate podesiti korisnički račun. Kliknite na dugme Novi u desnom kraju ovog prozora. Kliknite jednom na dugme "Sljedeći >>". Na idućem prozoru izaberite vrstu računa koji podešavate. Na spisku su dati svi poznati programi za dopisivanje: ICQ, MSN, AIM itd. Možete slobodno podesiti više ovih računa! Za početak izaberite jedan, recimo ICQ, i kliknite na dugme "Sljedeći >>". Ako se sjećate vašeg UIN broja i šifre ovdje ih možete unijeti. U suprotnom, kliknite na izbor "Register for an ICQ account" da biste registrovali novi. Još jedan klik na "Sljedeći >>" i zatim na "Završi" i vaš ICQ račun je podešen!!
Dobićete ipak još jedno pitanje: da li šifru želite pohraniti na nesiguran način. Pošto se sve nalazi u memoriji (RAM disk), slobodno odgovorite potvrdno. Kada kliknete na dugme "U redu", podešavanje Kopete-a je završeno i preostaje samo da se spojite na ICQ mrežu. Kliknite na zasivljeni cvjetić i izaberite opciju On-line. Cvjetić će nakon nekog vremena postati zelen što znači da ste se spojili. Na sličan način funkcioniše rad sa drugim mrežama.

Pidgin je još jedan program za razgovor preko tastature i Interneta. On je sposoban za povezivanje sa AIM, MSN, Jahoo, ICQ, IRC, SILC, SIP/SIMPLE, Novel GroupWise, Lotus Sametime, Bonjour, Zephyr, MySpace, Gadu-gadu, i QQ protokolima istovremeno.

Nakon starta ovog programa trebati ćete da postavite svoje korisničke račune. Idite na meni Nalozi→Uredi pa kliknite na dugme "Dodaj" i u prozoru odaberite koji protokol, ime i lozinku.

Nakon što ste uspostavili lozinke možete koristiti Pidgin. Biće vam ponuđeni računi na koje se prijavljujete i možete započeti s razgovorom.

Skype je veoma popularan program za glasovni i video razgovor preko Interneta. Program je besplatan (iako mu licenca nije otvorenog koda, za razliku od većine ostalih programa na BHLD ). Za korištenje Skypea potreban je računar, Internet veza, mikrofon, zvučnici a poželjna je i web kamera. Ako razgovaramo između dva računara, razgovor je besplatan (ne računajući vaše redovne troškove Internet saobraćaja). Ali za komunikaciju računar - telefon potrebno je platiti kreditnom karticom, iako je to višestruko manje od međunarodnih telefonskih poziva.

Skype spada u programe koji zahtijevaju vašu registraciju radi identifikacije na Internetu. Nakon što kreirate korisnički račun, kao na slici, možete uspostavljati kontakte.

Kada ste se registrovali, možete se prijaviti u program Skype i unijeti listu vaših sagovornika. U dnu ove liste nalazi se zelena ikona za dodavanje novog kontakta i plava s slovom S za konfigurisanje programa Skype. Klikom na vašu kontakt osobu možete započeti razgovor tastaturom ili mikrofonom. Dugme Call ordinary phones pokreće mogućnost razgovora između vas i nekog korisnika klasičnog telefona, ako ste uplatili ranije potreban iznos. Tada vam se na ekranu pokazuje brojčanik u koda možete unijeti bilo koji telefonski broj. Primjetite da cijena razgovora nije proporcionalna životnom standardu te zemlje, obično je jeftinije razgovarati s razvijenijim zemljama.

Ukoliko vam se ne sviđa što je Skype besplatan ali ne i potpuno slobodan program, za telefonske razgovore preko Interneta možete koristiti Kphone. Podešavanje je dosta komplikovano. Prvo je potrebno se registrovati na sajtu www.voipuser.org, za korisničko ime i lozinku. Program koristi SIP protokol za zvučnu komunikaciju s drugim računarima. Ukoliko pomognete projektu finansijski ili radom, možete ga koristiti i za pozive na klasične telefone.

Ova dva programa, za razliku od Kopete i Pidgin podržavaju samo IRC protokol za interaktivni razgovor, ali su njemu bolje prilagođeni. U programu Konversation postavljate u meniju Postavke→Identiteti vaše IRC ime i server. Zatim u meniju Datoteka pronađite željeni server iz liste i povežite se na njega.
U unosnom polju možete navoditi tekst i klasične IRC komande kao što su
/join #imekanala (pristupanje temi)
/nick novoime (promjena imena)
/list (lista svih kanala)
/leave (napuštanje kanala)

Ksirc se podešava u meniju Postavke→Podesi Ksirc te na kartici Pokretanje navedete svoje korisničko ime. Zatim u meniju Veze→Novi server ... odaberete ime servera, npr irc.dal.net što će otvoriti novi prozor s kanalima.

Usenet novinske grupe su jedan od dosta starih Internet servisa, koji su slični elektronskoj pošti namijenjenoj za širu publiku. Na ovim grupama se diskutuje o tehničkim problemima i drugim temama. Za tu svrhu se koristi specijalizovani news serveri.

Iako neki programi za elektronsku poštu podržavaju i novinske grupe, radi izbjegavanja prepunog Inboxa, mnogi preferiraju specijalne programe za pristup novinskim grupama. Jedan od njih je knode. Program se podešava tako da se u meniju
Račun→Postavke računa
navede ime News servera. Možete vidjeti da je prozor podijeljen u tri dijela, Na lijevoj strani je lista servera koja kada se raširi vodi na listu grupa. Na desnoj strani se nalaze lista poruka i tekt izabrane poruke.
Trebate navesti svoje ime i E-mail adresu, u meniju
Postavke→Podesi Knode i na kartici Identitet. Desnom tipkom miša možete odabrati server i tada će Knode prikupiti sve nove poruke sa servera. Možete pratiti diskusije, ili odgovoriti na neku od njih izborom poruke i ikonice na alatnoj traci Odgovori na news grupu, kada unosite tekst vašeg odgovora, koji se pojavljuje u posebnom prozoru. Klikom na dugme Pošalji sada na alatnoj traci, vaša poruka se šalje na server.

Neke datoteke se ne čuvaju na fiksnim serverima nego se raspoređuju po Internetu. To je prvenstveno slučaj s velikim datotekama kakve su kopije CD-ova za Linux distribucije i filmovi. Kako za ove datoteke nema jedinstvenog autoriteta koji garantuje legalnost sadržaja, upotreba ide na vašu moralnost i odgovornost.

BiTtorrent radi na principu da više računara istovremeno preuzima i šalje datoteku na fer osnovi i tako se prijenos datoteke sve više ubrzava, iako u početku izgleda katastrofalno spor, dok vaš računar ne pošalje dovoljno dijelova datoteke drugim . Pored same datoteke koju prenosite potrebna vam je i datoteka s ekstenzijom .torrent koja sadrži opis datoteke koja se prenosi.
Ako ste našli tu datoteku web preglednikom i kliknuli na nju, ponudiće vam se Otvori sa Ktorrent čime se pokreće program Ktorrent
Pređite na karticu Preuzimanja i kliknite na zelenu strelicu za start. Nakon izvjesnog vremena, datoteka će se pojaviti u vašem početnom direktoriju.

Za razliku od BitTorrenta koji je namijenjen prijenosu pojedinačnih datotetka, preko MLDonkey se istovremeno prenosi više datoteka. Pri prvom startu KMLDonkey programa, pokreće se čarobnjak koji traži izbor jezgra i radnog direktorija. Za radni direktorij možete navesti svoj osnovni direktorij, a za jezgro /usr/bin/mlnet
Ostale opcije čarobnjaka jednostavno odgovorite Sljedeći.
Kada se pojavio glavni prozor potražite neki od servera. Kako se ove liste stalno mijenjaju, probajte koristeći google pronaći eDonkey2000 server list
i tako doći do adrese bar jednog aktivnog servera. U meniju Serveri→Poveži se na server unesite adresu servera i krenite na pretraživanje. Na primjer, tražite neko uputstvo za KDE, i na kartici Pretraga navedete ta tri slova u polju Ključne riječi. Dva puta kliknite na datoteku koju želite preuzeti i sačekajte da se ona pronađe i preuzme. Proces preuzimanja možete pratiti na kartici Preuzimanja.

Linux je višekorisnički operativni sistem u smislu da korisnici mogu i istovremeno da koriste računar. Kako tipični PC ima samo jednu tastaturu i ekran za pristup udaljenog računara koristi se priključeni terminal ili drugi PC.

Ako je potrebno da se spolja interveniše na vašoj grafičkoj radnoj površini, pokrenite program krfb. Kliknite na opciju Napravi lični poziv. On će generisati privremenu pozivnicu koju možete saopštiti telefonom ili elektronskom poštom. Kliknite na Zatvori.

Korisnik s druge strane sada starta program Krdc, namijenjen za terminalsko povezivanje s desktopom i navodi vašu IP adresu. U narednom dijalogu navodi kakav je kvalitet veze i eventualno pamćenje lozinke.

Sada se na vašoj strani pojavljuje zahtjev da udaljeni korisnik želi da pristupi vašem računaru. Ako prihvatite ovaj zahtjev, udaljeni korisnik sada treba da unese lozinku i time preuzima kontrolu nad vašim računarom. Sve što se dešava pred vašim očima dešava se i pred njegovim.

Nešto jednostavniji su telnet i ssh. Ovi programi omogućavaju prijavljivanje na udaljeni računar, ali samo u komandnoj liniji, pri čemu ssh dodatno kriptografiše podatke. Ovi programi se pokreću iz komandne linije. Npr:<<BR>> telnet 125.11.21.2

Kssh je jednostavni dijaloški prozor koji će tražiti ime i adresu računara te nakon toga otvoriti konzolu za prijavu.

Nekada najčešći oblik komunikacije između personalnih računara bio je uz pomoć BBS-ova. To su specijalizovani računari na koje se prijavi terminalskim pristupom i služe za ostavljanje poruka. Neki BBS-ov su preživjeli i danas. Prije se pristupalo preko modema, a danas se koristi telnet preko interneta. Pcman X je specijalizovani program za pristup BBS-ovima i uljepšani Telnet klijentski program.


Ako želite vaš PC pretvorite u klasični terminal, preko serijskog porta, konfigurišete Cisco ruter ili komunicirate preko modema sa računarom koji nema Internet pristup tada su potrebni terminalski programi za serijsku komunikaciju. Uz BHLD dolaze dva takva programa minicom i CuteCom. Minicom je tekstualni program za komunikaciju, dok CuteCom radi u grafičkom režimu. Ovi programi rade tako što otkucani tekst ide prema modemu ili serijskom portu a primljeni se prikazuje na ekranu.

BHLD je distribucija namijenjena stolnim i prenosnim računarima. Pa ipak nekada je potrebno dijeliti datoteke ili isprobati ponašanje Web stranice koju ste napravili bez njenog slanja na server.
Stoga u Kmeniju Internet→Serveri postoji mogućnost pokretanja i zaustavljanja jednostavnih HTTP, FTP i SSH servera. Ovi serveri se ne mogu mjeriti po snazi sa serverima kao što je Appache, ali mogu poslužiti svrsi. HTTP server podržava CGI. Za test HTTP servera probajte u K-meniju Internet→Server→Start HTTP server i probajte u Web pregledniku posjetiti adresu http://localhost<<BR>>

Neki serveri emituju vijesti u XML formatu, koje su namijenjene za punjenje web stranica. No ove vijesti možete čitati i specijalnim programom Akregator
Akregator je brzi program za prikaz vijesti koje daju RSS dovodi. On izgleda kao programi za elektronsku poštu, a vezane web stranice se mogu otvoriti u ugrađenom ili eksternom pregledniku stranica.

Ako želite da dodate nove izvore vijesti odaberite opciju Dovod→Dodaj dovod i navedite adresu rss izvora, na primjer http://rss.cnn.com/rss/cnn_world.rss čime ćete primati i CNN-ove svjetske vijesti.


bhld@linux.org.ba: Internet (last edited 2009-07-07 11:42:31 by megaribi)