5 Poslovne aplikacije:
BHLD2 je opremljen s dva odlična paketa poslovnih aplikacija, OpenOffice i Koffice. Svaki od njih sadrži program za obradu teksta, bazu podataka, unakrsne tabele, prezentacijski program i program za crtanje.
5.1 OpenOffice
OpenOffice je trenutno najnapredniji i najstabilniji besplatni uredski paket koji radi pod Linux operativnim sistemom. U sklopu ovog paketa sadržani su alat za obradu teksta (Writer), tablični kalkulator (Calc), prezentacijski alat (Impress), alat za pisanje formula (Math) i jednostavan alat za vektorsko crtanje (Draw). Ako ste imali iskustva s paketom Microsoft Office do verzije 2003 (ne i 2007) prelazak na OpenOffice će biti prilično jednostavan.
5.1.1 OpenOffice Writer
Writer je program za obradu teksta, izradu pisama, izvještaja, brošura i drugih dokumenata. U svaki od dokumenata moguće je umetnuti grafiku i objekte. Writer može čitati i snimati podatke u nekoliko zapisa kao što su: ODT, DOC , HTML , XHTML, XML, PDF ( samo kreiranje).
5.1.1.1 Otvaranje i snimanje dokumenata
Već postojeći dokument, koji se nalazi na tvrdom disku računala, mrežnom disku ili nekom prijenosnom mediju, možete otvoriti na sljedeći način: iz menija, Datoteka → Otvori, ili putem alatne trake, klikom na ikonu Otvori. Otvara se standardni dijaloški prozor za otvaranje/spremanje dokumenata, gdje je potrebno pronaći direktorij u kom se dokument nalazi, odabrati željeni dokument i potvrditi izbor.
Novi dokument koji stvarate može biti potpuno prazan ili stvoren prema nekom od šablona. Dokument možete izraditi: putem menija Datoteka→Novi → Tekstualni dokument, putem alatne trake, klikom na ikonu Novi ili kombinacijom tastera Ctrl + N.
Šabloni služe za jednostavniji rad s dokumentima koje često koristite. Na primjer, to mogu biti različiti obrasci koje popunjavate, dopisi ili potvrde. Zajedničko je svim takvim dokumentima da je jedan dio dokumenata uvijek identičan, dok se drugi dijelovi mijenjaju pri svakom novom pisanju. Kako biste skratili vrijeme izrade, dokument s "nepromjenjivim" dijelovima možete spremiti kao šablon (template) i kasnije na njemu nastaviti raditi s "promjenjivim" dijelovima.
Dokument prema šablonu možete kreirati sljedećim koracima: Otvorite dijaloški prozor za šablone, npr iz menija Datoteka→ Novi→ Šabloni i dokumenti. U dijaloškom prozoru s lijeve strane odaberite Šabloni. Iz popisa mapa odaberite Šabloni. Odaberite željeni šablon i potvrdite odabir.
Dokumente je potrebno spremiti kako biste sačuvali promjene i rad na dokumentu, od početka ili od zadnjeg otvaranja. Dokument možete spremiti: putem menija, Datoteka → Snimi, alatne trake ili tastera Ctrl+S. Ako je datoteka već bila spremljena na neku lokaciju i ima svoj naziv, nova verzija biti će spremljena umjesto stare, na isto mjesto i pod istim nazivom. Ako datoteka dosad nije bila snimana, otvara se uobičajeni dijaloški prozor za snimanje/otvaranje dokumenata. Korištenjem padajućeg menija Spremi u odaberite odredišni direktorij u koju želite spremiti dokument te navedite naziv dokumenta.
Ponekad je dokument koji je već spremljen potrebno spremiti pod drugim imenom ili na drugu lokaciju. Razlozi za to mogu biti različiti, poput potrebe za čuvanjem stare verzije dokumenta ili pohrane na neki prijenosni medij. Dokument pod drugim imenom ili na drugo mjesto možete spremiti putem trake menija, Datoteka → Snimi kao Otvara se isti dijaloški prozor kao i u slučaju da dokument nikad nije bio spremljen, s već upisanim trenutnim nazivom datoteke i lokacijom, koje je moguće promijeniti.
Uobičajeni format dokumenta u programskom alatu Writer je .odt (OpenDocument tekst). OpenDocument Format ili punim imenom OASIS Open Document Format for Office Applications datotečni je format za elektroničke uredske dokumente, koji je otvorena međunarodna norma ISO/IEC 26300:2006. Spremanjem u takav format najlakše je nastaviti rad na dokumentu u ovom programskom alatu. No, ponekad može biti potrebno spremiti dokument u nekom drugom formatu, najčešće Microsoft Word, kako bi se mogla otvarati pomoću drugih programskih alata. Open Office podržava više različitih formata u dijalozima za snimanje, pod dijelom Snimi kao tip.
Često je korisno imati više otvorenih dokumenata odjednom, za usporedbu inačica, preuzimanje teksta iz druge datoteke i slično. Za prijelaz između trenutno otvorenih dokumenata (i svih ostalih trenutno otvorenih datoteka OpenOffice.org), odaberite Prozor iz trake menija. Ovdje se nalazi popis svih otvorenih datoteka, dostupan iz svakog prozora programskog alata. Važno je napomenuti da se otvaranjem novog dokumenta stari ne zatvara, već samo privremeno sakriva te se može ponovno vidjeti na gore navedeni način.
Dokument je moguće zatvoriti bez zatvaranja cijelog programskog alata. Za zatvaranje dokumenta odaberite Datoteka → Zatvori . Ovisno o tome jesu li se nakon zadnjeg spremanja dogodile neke promjene na datoteci, bit će postavljeno pitanje o spremanju dokumenta
5.1.1.2 Pogled dokumenta
Cijeli paket OpenOffice.org sadrži sistem pomoći koji korisnika prati u radu s programskim alatom. Do funkcije pomoći možete doći: iz menija Pomoć → OpenOffice.org Pomoć, ili pritiskom tastera F1. Pomoć je na engleskom jeziku.
U programskom alatu Writer postoje dvije vrste pogleda na dokument:
• Izgled ispisa (Print Layout),
• Web izgled (Web Layout).
Izgled ispisa najbolje je koristiti za sve dokumente koji će se pregledavati u nekom od samostalnih programskih alata, na ekranu ili koji će biti ispisani na papir. Ovaj pogled prikazuje izgled dokumenta na isti ili vrlo sličan način ispisu na papir. Web izgled je sličniji izgledu dokumenta nakon objave na web stranici, u formatu HTML (HyperText Markup Language). Ovaj izgled poštuje neke od zakonitosti HTML-a, poput margina koje početno nisu postavljene, smanjivanja slika kako bi stale na ekran (koji ima definiranu svoju veličinu) i slično. Gotovo uvijek je bolje služiti se pogledom Izgled ispisa.
Postoje još neke mogućnosti promjene pogleda na dokument, poput:
• odabira granica teksta (linije koje označavaju područje u kojem je moguće pisati tekst), putem opcijee menija: Pogled → Granice teksta;
• odabira ravnala, mjernog instrumenta na svakoj strani prostora za pisanje, koji pokazuje stvarne udaljenosti (u centimetrima, na primjer) u dokumentu, koje se odabire putem opcije menija: Pogled → Linijar.
Stranice dokumenta možete povećavati ili smanjivati po potrebi, ovisno o tome želite li raditi na nekom detalju ili gledati cjelokupni izgled stranice. Za zumiranje stranice odaberite Pregled→ Uvećaj/Zumiraj ili ikonu Uvećaj/Zumiraj iz alatne trake. U prozoru koji se otvori, mogu se odabrati različite veličine dokumenta, poput pogleda na cijelu stranicu, povećavanja do lijevog i desnog ruba (Širina stranice) ili nekog od procenata stvarne veličine stranice.
Na vrhu stranice, ispod trake menija, nalaze se različite alatne trake, grupe ikona za brži rad s programskim alatom, grupirane po svojoj namjeni. Ovisno o načinu i namjeni korištenja programskog alata, svaki korisnik može uključiti alatne trake koje su njemu najpotrebnije. Lista alatnih traka nalazi se u traci menija Pogled (View)→ Alatne trake (Toolbars).
Dokument se, osim uobičajenih, vidljivih znakova, sastoji i od nevidljivih, neispisivih znakova, koji su obično pomoć pri oblikovanju dokumenta. Neki od neispisivih znakova su: znak početka i završetka odlomka, znak za prijelaz u novi redak, znak prijelaza na novu stranicu ili kolonu, znak uvlačenja teksta .
Često je potrebno koristiti mogućnost pregleda ovih znakova, jer je tako lakše upravljati izgledom dokumenta. Korisno je što više se naviknuti na ove znakove, jer olakšavaju shvaćanje načina oblikovanja teksta. Neispisive znakove možete prikazati ili sakriti meni opcijom Pogled → Neispisivi znakovi
5.1.1.3 Unos teksta
Tekst se u dokument najčešće unosi korištenjem tastature. Osim standardnog unošenja slova, mogu se umetati i brojevi te interpunkcijski i slični znakovi koji obično "dijele" neki taster s drugim znakom ili slovom. To znači da ih je moguće umetnuti pritiskom tog tastera, u kombinaciji s tasterima poput Shift ili Alt Gr. Mjesto na kojem će sljedeći znak biti upisan označava se pokazivačem (eng. Cursor), koji se može pomicati tasterima ili mišem. Evo nekih preporuka za umetanje teksta:
• Pri kontinuiranom pisanju teksta, nije potrebno (niti preporučeno!) pritiskati taster Enter za prelazak u novi redak. Writer će sam doći do kraja retka i preći u novi, te će pri naknadnoj promjeni teksta sam prebacivati riječi u novi redak (ovisno o veličini slova, marginama, itd.). Enter se pritišće isključivo ako je potrebno započeti novi odjeljak;
• Poslije interpunkcijskih znakova (tačka, zarez, uskličnik, upitnik, ...) treba slijediti jedan razmak, a nakon razmaka nastaviti pisati tekst. Prije interpunkcijskih znakova ne stavlja se razmak;
• Tasterom Backspace briše se znak koji se nalazi lijevo od pokazivača;
• Tasterom Del briše se znak koji se nalazi desno od pokazivača;
• „Velika slova“ pišu se držanjem tastera Shift za vrijeme pritiska slova ili samo jednim pritiskom tastera CapsLock za stalno pisanje "velikih slova". Kada se želi isključiti ta mogućnost, ponovno se pritisne taster CapsLock;
Osim standardnog skupa znakova koji se umeću putem tastature, postoje i posebni simboli koji se ne mogu jednostavno dobiti kombinacijom tastera. Za njihov unos postoji poseban dijaloški prozor Posebni znak, u kojem je moguće pregledati sve znakove koji postoje i odabrati željeni. Do ovog se prozora dolazi putem trake menija Ubaci→ Posebni znak.
Ovdje je moguće odabrati željenu vrstu grafičkog pisma (fonta), kako bi se znak uklopio u ostatak teksta oko njega. Znak možete odabrati na dva načina: dvostrukim klikom lijeve tipke miša na željeni znak, ili jednostrukim klikom lijevom tipkom miša na željeni znak, te potvrdom dugmetom U redu (OK).
5.1.1.4 Uređivanje teksta
Označavanje teksta prvi je korak ka uređivanju teksta. Kako biste na već napisani dio teksta primijenili bilo kakvo oblikovanje, izbrisali ga, premjestili ili na neki drugi način uredili, potrebno ga je prije toga označiti.
Tekst je moguće označavati korištenjem miša ili tastature.
• strelicu miša pomaknite na mjesto od kojeg počinjete označavanje, pritisnite i držite lijevu tipku miša te strelicu mišem pomaknite na mjesto gdje želite završiti označavanje. Otpustite tipku miša;
• brzim klikom lijevom tipkom miša na neku od riječi možete dobiti sljedeća označavanja: klikom dva puta zaredom: označavanje riječi, klikom tri puta zaredom: označavanje rečenice, klikom četiri puta zaredom: označavanje odlomka;
• pomičite se strelicama uz držanje tastera Shift: pomicanjem lijevo – desno: označavanje po jednog znaka (svakim pritiskom tastera označavanju se dodaje po jedan znak), pomicanjem gore – dolje: označavanje po jednog retka (svakim pritiskom tastera označavanju se dodaje po jedan redak);
• pomičite se strelicama uz držanje tastera Ctrl i Shift: pomicanjem lijevo – desno: označavanje po jedne riječi (svakim pritiskom tastera označavanju se dodaje po jedna riječ), pomicanjem gore – dolje: označavanje po jednog odlomka (svakim pritiskom tastera označavanju se dodaje po jedan odlomak).
Označeni tekst možete kopirati i prebacivati na drugo mjesto. Dio teksta kopirate tako da označite željeni tekst, Iskopirate ga u međuspremnik računara menijem Izmijeni→ Kopiraj (Copy), ili tasterima Ctrl+C. Postavite pokazivač na mjesto gdje želite umetnuti tekst. Umetnite tekst iz međuspremnika računara menijem Izmijeni-Umetni ili tasterima Ctrl + V.
Pretraga teksta pokazuje se jako korisnom pri radu s većim dokumentima. Računar brzo pretražuje velike količine teksta po određenim kriterijima, što je za korisnika težak zadatak i često ga nije sposoban u potpunosti izvršiti (na primjer, bez pogreške pronaći sva pojavljivanja neke riječi u tekstu). Pozovite opciju menija Izmijeni→Nađi i zamijeni. Otvoriće se prozor koji sadrži mjesto za upis željene riječi ili fraze te dugmad Nađi (Find) i Traži sve (Find All). Ovdje možete upisati dio riječi, riječ ili više riječi koju je potrebno pronaći. Dugme Nađi nakon pronalaska označava jednu po jednu, pronađenu riječ. Pritom trebate odabirati dugme Nađi za svaki novu potragu. Dugme Traži sve odjednom će označiti sve odgovarajuće riječi u tekstu.
Vrsta i veličina grafičkog pisma (fonta) jako utječu na čitljivost dokumenta, stoga ih je potrebno pažljivo odabrati. Veličinu grafičkog pisma možete promijeniti iz padajućeg menija Format→Znak. Tip grafičkog pisma također možete promijeniti iz padajućeg menija Format→Znak. Obično se u jednom dokumentu koristi samo jedan font, ili manji broj grafičkih pisama - fontova. Najčešće se odabire jedno serif grafičko pismo (sa slovima ukrašenim na kraju, poput Times New Roman) i jedno sans-serif grafičko pismo (bez ukrasa, poput Arial).
Napomena: Microsoft ne dopušta stavljanje fontova Arial i Times New Roman na BHLD CD, ali ih možete doinstalirati kao paket msttffont.
U ovom meniju možete postaviti i jezik. Bosanski rječnik još nije pripremljen, ali možete odabrati Hrvatski i tako u mnogome provjeriti da li ste griješili u kucanju teksta.
Tri su najvažnija tipa oblikovanja teksta, koji se nalaze u gotovo svim programskim alatima za bilo kakav rad s tekstom: podebljavanje, nakošavanje i podcrtavanje teksta. Ova oblikovanja se najlakše podešavaju na alatnij traci dugmadima Masno, kurziv i podvučeno.
Odlomak teksta možete vodoravno poravnati na četiri načina: lijevo, centrirano, desno,i obostrano. Ispis na štampač u OpenOffice-u obavlja se u meniju Datoteka→ Štampaj, što rezultira otvaranjem prozora u kojemu je moguće odabrati i podesiti štampač te podesiti broj stranica i kopija dokumenta koje će se ispisati.
5.1.1.5 OpenOffice.org Navigator
Navigator je alat koji omogućuje brzo snalaženje u programskim alatima paketa OpenOffice.org. Posebno je koristan na velikim dokumentima u programskom alatu Writer. Navigator možete otvoriti na sljedeće načine: pomoću glavnog menija, Izmijeni → Navigator, putem alatne trake, klikom na ikonu Navigator ili tasterom F5. Navigator pomaže u snalaženju unutar dokumenta, dijeleći dokument na jasne i korisne cjeline. Po cjelinama Navigatora kreće se korištenjem znakova plus i minus. Grupa Naslov u sebi sadrži sve nivoe poglavlja/naslova u dokumentu. Ostale grupe sadrže elemente poput tablica, grafika, unesenih OLE objekata, hiperveza i slično. Dvostruki klik lijevom tipkom miša na bilo koji objekt označava objekt i prikazuje ga na ekranu.
5.1.1.6 Podešavanje OpenOffice
Pri radu s bilo kojim programskim alatom, svaki bi ga korisnik trebao prilagoditi svojim potrebama. Tako i u OpenOffice.org Writer možete prilagoditi mnoge postavke. One se nalaze u meniju Alati →Opcije. Za promjenu korisničkog imena, tj. imena autora, koje će inicijalno pisati u svojstvima svih korisničkih dokumenta, odaberite Alati→ Opcije→ OpenOffice.org → Korisnički podaci. Ovdje možete dodati različite lične podatke, korisne osobama koje će raditi s dokumentom.
Jedno od korisnih prilagođenja je i promjena primarnog direktorija za otvaranje i spremanje dokumenta, koja se otvara u dijaloškom prozoru Otvori i Spremi. Za promjenu navedenog direktorija odaberite Alati→Opcije→ OpenOffice.org → Putanje. Putanja koju treba promijeniti naziva se Moji dokumenti (My Documents), a za promjenu nakon odabira odaberite dugme Uredi, te pronađite željeni direktorij.
5.1.2 Tablični kalkulator OpenOffice Calc
Calc omogućava sve napredne mogućnosti programa za izradu tabličnih kalkulacija kao što su: proračuni, analiza podataka, izrada grafova te mogućnosti donošenja odluka. Uključuje preko 300 različitih funkcija za financijske, statističke i matematičke operacije. Na temelju unesenih podataka moguće je izraditi velik broj različitih 2D i 3D grafikona koji se mogu jednostavno uključiti u druge dokumente.
Da biste unijeli podatke u ćeliju, prvo označite ćeliju u koju želite unijeti podatak. Ako označite više ćelija, podatak će se unositi u ćeliju koja je zadnja označena. Nakon što ste označili ćelije ili se kursorom pozicionirali, jednostavno počnite unositi u nju podatke, a unos podataka potvrdite pritiskom jedan od tastera Enter, Tab, ili neki taster s strelicama.
Za odabir ćelije najjednostavnije je koristiti miša. Da biste odabrali neku ćeliju, postavite kursor miša nad ćeliju i kliknite lijevom tipkom miša. Osim upotrebom miša, do pojedine ćelije možete doći upotrebom reference na ćeliju. Referenca na ćeliju može se upisati u alatnoj traci. Referenca se upisuje u spojenom obliku slova i broja ćelije. Na primjer: A5 ili CD12.
Za odabir više ćelija, odnosno raspona ćelija, odaberite prvu ćeliju i zatim dok držite pritisnuti lijevu tipku miša, kursor pomaknite na zadnju ćeliju koju želite odabrati. Nakon što ste odabrali sve potrebne ćelije, pustite lijevu tipku miša. Raspon se zapisuje tako da se navede naziv gornje lijevu i donje desnu ćelije odvojene oznakom dvotočke. Na primjer, ako trebate označiti raspon D7:E9 tada kliknite mišem nad ćeliju D7. i držite pritisnutu lijevu tipku miša do ćelije E9. Time ćete označiti ćelije: D7, D8, D9, E7, E8 i E9.
Kada trebate u formuli upotrijebiti vrijednost koja je već upisana u neku ćeliju, tada je dovoljno napisati njeno ime, a tablični kalkulator će u izračunu zamijeniti ime ćelije s njezinom vrijednosti. Ako se, na primjer, u ćeliji A2 želi ispisati vrijednost ćelije A1 pomnožena s 3 i uvećana za 2, tada u ćeliju A2 treba upisati: =3*A1+2 Calc će sam zamijeniti vrijednost A1 s vrijednošću koja piše u ćeliji A1. Ako se promijeni vrijednost ćelije A1, tada će se automatski zamijeniti i vrijednost ćelije A2.
Uz jednostavne matematičke operacije na raspolaganju su i napredne funkcije. Funkcije sadrže unaprijed definirane formule za računanje, a koriste se kako bi nam olakšale rad s proračunima. Osnovne i najčešće korištene funkcije su:
• SUM (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...) - za sabiranje vrijednosti odabranih skupina ćelija,
• AVERAGE (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...) - za računanje prosjeka vrijednosti odabranih skupina ćelija,
• MAX (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...) - za ispis najveće vrijednosti odabranih skupina ćelija,
• MIN (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...) - za ispis minimalne vrijednosti odabranih skupina ćelija,
• COUNT (1.skupina ćelija;2.skupina ćelija;...) - broj ćelija u kojima se nalaze brojevni podaci.
5.1.3 Prezetacijski program OpenOffice Impress
Impress ima sve karakteristike naprednih programskih alata za izradu prezentacija kao što su rad sa specijalnim efektima, prijelazima između slajdova i animacijama. Integrisan je s naprednim grafičkim mogućnostima koje pružaju programski alati Draw i Math. Prezentacije se mogu dodatno istaknuti upotrebom specijalnih efekata teksta, zvuka i video zapisa. Svi podaci, osim u vlastitom formatu ODP, mogu se zapisivati u formatima drugih srodnih programa, a ugrađena je i mogućnost direktnog pohranjivanja u obliku Macromedia Flash (SWF).
Slajdovi mogu biti različitog, unaprijed određenog izgleda, koji autoru može pomoći u bržoj izradi. Postoji dvadeset oblika izgleda, poput praznog slajda, slajda koji sadrži naslov i podnaslov, slajda koji sadrži naslov i natuknice, slajda s grafikonom, slikom, tablicom, itd. Slajd koji dodajete u postojeću prezentaciju početno će uvijek izgledati kao i slajd koji trenutno promatrate, no konačni odabir svodi se na jedan klik tipkom miša. Novi slajd možete dodati na nekoliko načina: putem menija, Ubaci → Slajd , ili odabirom ikone Slajd iz alatne trake.
Ovisno o izgledu slajda, moguće je da se na slajdu već nalaze polja predviđena za tekst. U tom je slučaju dovoljno samo kliknuti lijevom tipkom miša u željeno polje i započeti pisanje. Ako je potrebno pisati po slajdu, a već definirana polja za tekst nisu prisutna, lako ih možete sami napraviti i postaviti gdje želite. Za izradu novog polja s tekstom odaberite ikonu Tekst iz alatne trake Crtanje. Strelica miša promijenit će se u plus, a povlačenjem (pritiskom lijeve tipke miša i pomicanjem strelice) možete odabrati mjesto i veličinu prikaza polja za tekst.
Crtež na slajd možete umetnuti putem: meni opcije Ubaci → Slika → Iz datoteke, ili odabirom ikone Iz datoteke u alatnoj traci Crtanje. Otvara se uobičajeni prozor za pretragu datotečnog sistema i pronalaženje datoteke
5.1.4 OpenOffice Math i Draw
Draw omogućava izradu vektorske grafike kojom se mogu grafički prikazati jednostavni crteži, grafikoni, sve do 3D grafika. Korištenjem mogućnosti “Smart Connectors” jednostavno je povezivanje elemenata koji čine grafiku upotrebom strelica. Grafika izrađena u programskom alatu Draw može se koristiti u svim drugim programskim alatima u uredskom paketu OpenOffice.org. Draw može snimiti podatke u više od 20 različitih zapisa, a neki od popularnijih su: PNG, HTML, PDF, Flash.
Math je namijenjen izradi i uređivanju matematičkih formula i jednačina. Za izradu složenih formula moguće je koristiti grafičko sučelje koje uključuje simbole i znakove koji inače nisu dostupni u uobičajenom fontu. Math se može koristiti kao samostalni programski alat, ali i kao dio drugih programskih alata OpenOffice.org. Kao samostalni alat podatke može snimati u obliku MathML namijenjenom zapisu matematičkih formula na Webu. Uz grafičko sučelje, formule je moguće unositi i u tekstualnom obliku, što u nekim slučajevima može znatno ubrzati unos i uređivanje složenih formula bez upotrebe miša.
Evo nekoliko primjera komplikovanijih formula u OpenOffice Math
Korijeni i razlomci:
%LAMBDA_{deg","t}=1 + %alpha_deg SQRT {M_t over M_{(t=0)}-1}~"."
Integrali i sume:
f(t)=int from size*1.5 0 to 1 left[g(t')+sum from i=1 to N h_i(t')right]
Matrice:<<BR>> matrix{A_11#A_12#dotsaxis#A_{1n}##A_21#{} #{}#A_{2n}##dotsvert#{}#{}#dotsvert##A_{n1}#A_{n2}#dotsaxis#A_nn}right]
5.2 Koffice
Koffice je nešto jednostavniji ali brži i bolje integrisan u KDE od OpenOffice-a, Sastoji se od
KWord - tekst procesor,
KSpread - tablični kalkulator,
KPresenter – program za izradu prezentacija,
KChart - crtanje grafova,
Kontour - vektorsko crtanje,
Kivio - crtanje dijagrama
Sve aplikacije su dostupne su i iz Koffice radnog prostor Workspace-a , koji se nalazi u Kmeniju Uredske aplikacije
5.2.1 KWord
Meniji su programa Kword standardni i po rasporedu opcija vrlo su slični već opisanom OpenOffice Writer-u. Glavna razlika je što Kword više koristi tekstualne okvire pa je pogodniji za stono izdavaštvo. To uočavate s lijeve strane u podprozoru za navigaciju kroz dokument. Pored toga, ovo je jedan od rijetkih programa koji omogućava mijenjanje datoteka u PDF formatu.
Sasvim lijevo se nalazi vertikalna alatna traka za ubacivanje različitih okvira. Okvire možete premještati na proizvoljno mjesto na strani. Kada dugmetom na alatnoj traci Napravi Novi tekstualni okvir kreirate tekstualni okvir, možete kliknuti na njegov rub da se pojave četvrtaste tačke držači. Uz pomoć njih možete prevući okvir teksta (ili okvir s drugim sadržajem).
5.2.2 KSpread
Ako ste koristili OpenOffice Calc ili Microsoft Excel, Kspread će biti jednostavan za korištenje. I ovdje možete unositi formule na uobičajeni način, npr =A1+C8 ili =SUM(A5:A8)
Mana programa je što omogućava čitanje, ali ne i snimanje u format koji se koristi u Microsoft Excelu.
5.2.3 KPresenter
Kpresenter je program za kreiranje prezentacija.Podržava animacije, prebacivanje prezentacije u HTML oblik, podršku za WMF. Vizuelno izgleda malo drugačije od programa OpenOffice Impress, jer su navigator i pregled slajdova na lijevoj strani a sadržaj prezentacije na desnoj preko cijelog podprozora. No, svejedno je jednostavno dizajnirati prezentacije ovim programom. U meniju Umetni→Slajd možete dodati novi slajd, a sa alatne trake ubacivati odgovarajuće okvire sa slikama i tekstom.
5.2.4 Kivio – crtanje dijagrama toka
Kivio je aplikacija za crtanje dijagrama, slična programu Microsoft Visio. Uz program dolaze pripremljni likovi za crtanje dijagrama toka koji opisuju algoritme, dok se za crtanje drugih dijagrama dodani likovi mogu dokupiti.
Likove za dijagrame toka možete prevući sa lijeve izborne trake na praznu površinu i povezati linijama.
5.2.5 KChart – statistički dijagrami
KChart je pomoćni program za crtanje različitih vrsta statističkih dijagrama. On se obično ne poziva samostalno nego iz drugih Koffice aplikacija, Kword-a, Kspread-a i Kpresenter-a.
Ako da pokrećete samostalno, u meniju Izmijeni→Uredi podatke možete unijeti u tablicu podatke iz kojih generišete dijagram.
5.2.6 Karbon – vektorsko crtanje
Karbon je alat za vektorsko ctrtanje. Kao kod sličnih alata, sa lijeve strane odabirate na alatnoj traci vrstu lika koji crtate i zatim na praznoj površini držeći lijevu tipku miša pritisnutim vučete da dobijete lik željene veličine. Odgovarajućim opcijama na alatnoj traci možete razvlačiti, rotirati likove, sakrivati ih jedan iza drugog ili ispunjavati prelivom boja.
5.2.7 Kformula – unos formula
KFormula je pomoćni alat za pisanje matematičkih formula. Za razliku od Openoffice Math ili Latex-a, formule se ne unose specijalnim jezikom, nego se na alatnoj traci odabiraju dijelovi izraza, kao što su sume, integrali, zagrade, eksponenti itd, a u stvoreni prostor unosite parametre. Program je povezan s ostatkom Koffice paketa i formule napravljene u njemu je moguće uključiti u Kword, Kspread i Kpresenter.
5.3 Male baze podataka
Iako pravu snagu baze podataka imaju u višekorisničkom okruženju, kao što su klijent-server ili Web orijentisane baze, često je potrebno napraviti i neku manju bazu podataka za vlastitu upotrebu. Program Kexi je dio Koffice paketa i pogodan je za tu svrhu.
5.3.1 Kexi
Slijedi primjer kako se pravi mala baza podataka u programu Kexi. Pokrenite ga i odaberite Prazna Baza Podataka iz dijaloškog prozora za kreiranje baze podataka. Program će vas pitati gdje želite pohraniti bazu, i možete odgovoriti: Novi projekt pohranjen u datoteci. To stvara bazu podataka, gdje se sve nalazi u jednoj datoteci na vašem tvrdom disku. Dajte naziv nove baze podataka, i izaberite gdje je želite spremiti. Nova prazna baza podataka je sada spremna, ali prije nego što počnete raditi na njoj, pogledajte kako Kexi izgleda.
Glavni prozor u Kexi je podijeljena u tri glavna područja. Na lijevoj strani, nalazi se okno navigatora projekta okno koje sadrži bazu podataka s komponentama kao što su tabele, upiti, i unosni ekrani. Na desnoj strani, nalazi se prozor svojstava koji omogućuje definiranje različitih svojstava za trenutno odabrani element. Na kraju, u sredini, nalazi se radni prostor, gdje se zapravo gradi Vaša baza podataka.
Za ovaj projekt, sagradiće se jednostavnu bazu podataka koju možete koristiti da biste pratili računarsku opremu u vašoj firmi ili kući. Počnite s odlukom koju vrstu podataka koje želite čuvati u bazi podataka za pohranu. Na primjer, željeli biste pratiti vrstu hardvera (prijenosna računara, štampači, ruteri, itd.), model, njegov serijski broj, datum kupovine, i tako dalje. To znači da tabela treba sadržavati polja kao "proizvod" za tip proizvoda, "proizvođač",”model", "serijski" za serijski broj, "kupljen" datum kupovine, i "napomena", za sve dodatne informacije. Također, dobra je ideja imati jedinstveni identifikator za svaki red u tabeli, koji se u terminologiji baza podataka zove "primarni ključ". Primarni ključ pomaže ne samo da se jedinstveno odredi svaki zapis u bazi podataka, nego također igra ključnu ulogu u stvaranju odnosa između tabela kod složenijih baza podataka.
Sada ste spremni za dodavanje tabele u vašoj bazi podataka. Desnom tipkom miša kliknite na riječ Tabele u Navigatoru projekta, a zatim Napravi Objekat: Tabela. Prebacite se na pogled dizajna pritiskom na F7. Kliknite na prvom redu u polje Naziv Polja, i unesite "id". S popisa odaberite za tip podataka Cio Broj, te opcionalno dodajte komentare. U svojstvima postavite da je “id” primarni ključ. Sada dodajte ostala polja i njihove odgovarajuće vrste podataka u tabeli.
Pritisnite dugme "Snimi" za spremanje tabele, i da joj naziv, npr. "hardver" Da popunite tabelu s podacima, prebacite se na prikaz podataka (F6 ili meni Pogled→Prikaz podataka) i dodajte nekoliko redaka s podacima.
Sljedeći korak je dodavanje obrasca koji će djelovati kao korisnički interfejs baze. Da biste stvorili prazan obrazac, desnom tipkom miša kliknite na riječ Forme u Navigatoru projekta i odaberite Napravi Objekat: Obrazac. Ovo stvara prazan obrazac. Prije svega, trebate povezati obrazac s tabelom, tako da možete koristiti obrazac za pregled, dodavanje i mijenjanje podataka iz ove tabele. Kliknite bilo gdje u prozor obrasca, onda kliknite na izvore podataka na kartici u prozoru Osobina (karticu u sredini), a zatim odaberite "hardver" iz kao tabelu s koje dolaze podaci.
Sada, ako pogledajte glavnu alatnu traku, primijetiti ćete neku dodatnu dugmad. Ova dugmad vam omogućuje da dodate korisničke kontrole na obrazac. One uključuju tekstualne okvire, kućice, dugmad, itd. Počnite s dodavanjem tekstualnih okvira u obrascu. Uvjerite se da ste u Dizajnerskom prikazu (pritisnite F7), kliknite na dugme Tekstualna kutija na glavnoj alatnoj traci i nacrtajte polje u formi. Kliknite na izvore podataka na kartici u oknu Osobine, a zatim odaberite polje "proizvod" iz izvora polja padajućeg popisa. Na sličan način dodajte i ostala polja. Snimite obrazac , te mu dajte naziv, npr. "hardwareform".Da biste vidjeli da li obrazac radi pravilno, prebacite se na režim pregleda podataka pritiskom na F6. Okvir za tekst trebao bi prikazati sadržaj polja iz tabele.. Također možete dodati neke elemente dizajna kao što su oznake polja, zaglavlja, slike, i tako dalje po želji.
Vaša prva Kexi baza je skoro spremna, ali je uvod u razvoj baze podataka neće biti kompletan bez barem kratkog pogled na upite. Recimo imate nekoliko prijenosnih računara, a želite brzo pronaći informacije o njima u tabeli. Možete, naravno, koristi funkciju za traženje, ali možete izraditi jednostavni upit koji vam omogućuje da pronađete sve laptope sa samo jednim klikom miša. Za kreiranje upita, desnom tipkom miša kliknite na Upiti u oknu Navigator projekta, a zatim odaberite Napravi objekat: upit. Prebacite se na pogled dizajna pritiskom F7. U radnom području, odaberite tabelu "hardver" iz liste tabela i pritisnite dugme Dodaj da biste dodali tabelu u upit. Sada povucite polja koje želite na polje Kolona u području Kolone upita. U polju “Kriterijumi” za red "proizvod" upišite "Laptop" (obavezni znaci navoda). Spremite upit i dajte mu ime, npr. "findlaptops". Prebacite se na na režim prikaza podataka i možete vidjeti rezultate upita.
5.4 Finansijski programi i vođenje projekata
Finansije su oblast koja je istovremeno i standardizovana i specifična. U ovoj oblasti preovladaju programi napisani po narudžbi. No, ako zahtjevi vašeg preduzeća nisu veliki, ili ako želite da vodite kućni budžet, uz BHLD dolazi program za vođenje finansija KmyMoney . Pored toga, tu je i program za praćenje projekata, njihovog toka i troškova Kplato.
5.4.1 Kmymoney
Ovo je program za vođenje ličnih finansija. Za sada nije preveden na naš jezik. Ovim programom možete da pažljivije pratite šta se dešava s vašim novcem. Pri prvom postavljanju (meni File→New) odaberete valutu u kojoj obavljate transakcije i ignorišete ponuđene urozke.
Sada definišete jednu instituciju u kartici Institutions (kao ime institucije možete staviti svoje vlastito). Zatim na kartici Accounts unesite tipične kategorije izvora i plaćanja novca. Pozicionirajte se na kategoriju i unesite svoja konta opcijom Account→New account. Primjer konta bi bio: Assets (posjedovanje: Gotovina, Tekući račun), Liability (dugovanje: kreditne kartice), Income (Prihodi: honorar, plata), Expenses (Troškovi: Hrana, Struja, Telefon). Pri kreiranju konta, neka od njih će već imati početne vrijednosti.
Sada možete pratiti transakcije. U kartici Ledgers odaberite konto, npr Tekući Račun, ako ste plaćali sa računa. Ako vam je tog dana legla plata na račun odaberite karticu Deposit, u polju From unesite ime vašeg preduzeća, a u Category Plata - odaberite iz menija koji će se pojaviti kada pritisnete P). Ako ste sa računa platili struju, odaberite karticu Withdrawal, u Pay to unesite Elektrodistribucija, a u kategoriji stavite Struja. Karticu Transfer odaberite kada premještate novac, npr sa tekućeg računa u gotovinu.
Izborom kartice Reports dobićete širok izbor izvještaja o vašim mjesečnim troškovima i stanju računa.
5.4.2 KPlato
Kplato je program za vođenje rasporeda i troškova projekata. Tok projekta je prikazan Ganttovim dijagramima, koji vizuelno omogućavaju praćenje radnji koje se dešavaju istovremeno ili jedna za drugom.
Pri započinjanju novog projekta u meniju Projekti→Uredi glavni projekat navodi se ime projekta, rukovodilac i datum njegovog početka. Ukoliko želite da pratite i zauzeće ljudskih i materijalnih resursa, podesite ih u meniju Projekat→Uredi resurse
Dalje je moguće projekat rasporediti na zadatke i podzadatke. U meniju Umetni odaberite opciju Zadatak ako je riječ o zaokruženoj cjelini, a Podzadatak ako je riječ o njenom sastavnom dijelu. Pri dodavanju svake trebate odabrati očekivano trajanje. Ako ste prije toga definisali ljudske i materijalne resurse na kartici Resursi definišite i koga ili šta ćete angažovati u ovoj fazi.
Sad, kada su definisani zadaci, slijedi njihovo usaglašavanje. Ako želite da se dva zadatka (ili podzadatka) dešavaju tako da se jedan počne nakon što se drugi završi, kliknite mišem na desnu stranu ranijeg zadatka, i zatim vucite miša do lijeve strane kasnijeg zadatka. Ako su zadaci planirani da se dešavaju istovremeno, na sličan način povežite njihove lijeve strane. Nakon izbora opcije Projekat→Izračunaj→Očekivano dobit ćete Ganttov dijagram koji vam prikazuje plan izvršenja vašeg projekta. Ako uključite i opciju Pogled→Prikaži Dodjele, bit će prikazano i koji resursi su zauzeti u kojem trenutku.
5.5 Usklađivanje obaveza
Rokovnici, zabilješke i podsjetnici sastavni su dio radnog stola svakog poslovnog čovjeka. Računar može i u ovoj oblasti pomoći da imate uredniji radni stol, jer će preuzeti obavezu na sebe
5.5.1 Rokovnik: Korganizer i Kontact
Programom Korganizer možete voditi evidenciju o zakazanim sastancima ili drugim događajima.
Program možete pokrenuti iz programa Kontakt (u K-meniju Uredske aplikacija) klikom na karticu Kalendar.
U gornjem lijevom dijelu ekrana prikazan je kalendar sa strelicama za kretanje kroz dane. Ovisno o datumu koji je odabran na kalendaru, prikazuje se raspored aktivnosti za taj dan.
Novu aktivnost dodajete dvostrukim klikom na termin. Pri tome, možete mišem premještati aktivnosti u druge tremine. Pritiskom na dugme u alatnoj traci sa tekstom "Šta je sljedeće?" dobija se lista zadataka koje trebate uraditi. Na alatnoj traci možete dugmadima Dan, Radna sedmica, Mjesec prikazivati različite periode.
Pored aktivnosti možete definisati i zadatke i događaje. Zadaci ne moraju imati tačno definisano vrijeme do kada treba biti završeni. Dodaju se opcijom Akcije→Novi Zadatak, nakon čega se otvara dijaloški prozor za definisanje zadatka.
Događaji se definišu sa Akcije→Novi Događaj. Za svaki događaj moguće je definirati trajanje, zvučnu signalizaciju te pokretanje željenog programa u određeno vrijeme, dodavati listu saradnika iz podržanog adresara i slično.
5.5.2 Etikete s porukama: knotes
KNotes je program koji Vam omogućava da pišete na računaru ekvivalent za ljepljive bilješke. Bilješke se spremaju automatski kad izađete iz programa, a prikazuju kada otvorite taj program. Da biste napisali vašu napomenu, jednostavno je upišite u žuti prostor.
5.5.3 Upozoravanje na obaveze: Kalarm
Programom Kalarm možete pripremiti neke poruke koje će vam se pojaviti u tačnom trenutku. U meniju Akcije odaberite opciju Novo i tu navedite koju poruku želite prikazati u određenom trenutku. Alternativno, može se poslati i elektronska pošta, otvoriti datoteka ili pokrenuti neka komanda.